Gotovo potpun ulazak u digitalno doba
Najnovije izvješće Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Europske komisije otkriva da 93 % anketiranih poljoprivrednika već koristi barem jedan računalni ili softverski alat. Dodatno, 79 % primjenjuje tehnologije namijenjene uzgoju kultura, a 83 % koristi specifične digitalne sustave u stočarstvu. Većina sudionika ankete gleda optimistično na takvu modernizaciju: 76 % očekuje gospodarsku korist, 72 % vjeruje u okolišne dobitke, a 67 % predviđa i društvene koristi.
Politički vjetar u leđa inovacijama
Tema ubrzane zelene tranzicije dominirala je i neformalnim sastankom ministara poljoprivrede početkom rujna, kojim je predsjedao danski ministar hrane, poljoprivrede i ribarstva Jacob Jensen. Cilj rasprave bio je ojačati konkurentnost, ali i osigurati dovoljno sigurne i pristupačne hrane u uvjetima klimatskih promjena te geopolitičkih napetosti. Procjene upozoravaju da bi sama suša do kraja stoljeća mogla godišnje stajati Europsku uniju i Ujedinjenu Kraljevinu više od 65 milijardi eura zbog uništenih usjeva i nestašice vode.
Biotehnologija i novi izvori energije na poljima
Rješenja se već testiraju. U Tongeru u Belgiji bioplinsko postrojenje pretvara silažu kukuruza i industrijski otpad u obnovljivu električnu energiju, a nusproizvod služi kao ekološko gnojivo za lokalne farme. Paralelna pokusna ispitivanja u četiri zemlje pokazuju da biognojiva proizvedena od komunalnog otpada gotovo jednako hrane biljke kao mineralni dušik. Na popisu inovacija nalaze se solarni paneli, vjetroturbine i geotermalne instalacije, dok vertikalne farme u Nizozemskoj i Španjolskoj koriste uređaje za izravno hvatanje CO₂ iz zraka kako bi zatvorile kružni ugljični tok.
Start-up ideje: od proteina iz trave do „slušanja” pčela
Na konferenciji F&A Next u svibnju, održanoj na Sveučilištu Wageningen, izložena su brojna rješenja za održiviju proizvodnju hrane. Među njima je Grassa, tvrtka koja iz trave izdvaja proteine za stočnu i kućnu hranu uz znatno manji ugljični otisak od soje. Britanski AgriSound razvio je senzor veličine mobitela koji putem zvuka krila detektira nedostatak pčela oprašivačica, omogućujući poljoprivrednicima da na vrijeme „pozovu” nova jata.
Tko to sve plaća?
Glavni izvori financiranja digitalizacije u 2025. ostaju Zajednička poljoprivredna politika, nacionalni i regionalni poticaji te istraživački program Horizon Europe. Digital Europe dodatno podupire projekte koji moderniziraju farmu uz smanjeni ekološki otisak.
Skeptične bilješke
Ipak, 20 % ispitanika smatra da digitalne tehnologije ne donose zamjetnu korist njihovim gospodarstvima, a 14 % nije uvjereno u isplativost ulaganja. Znanstvenici upozoravaju da sama tehnologija ne može riješiti sve probleme – dugoročni utjecaj na bioraznolikost, zdravlje tla i cjelokupne ekosustave još je nedovoljno istražen. Uz to, brojni inovativni projekti mogli bi zapeti u fazi prototipa zbog visokih početnih troškova, regulatornih barijera ili nepovoljnih tržišnih uvjeta.
Bez obzira na dvojbe, pritisak klimatskih promjena i rastuće potražnje za hranom jasno pokazuju da će potraga za naprednim, ali i održivim rješenjima – ostati trajni zadatak europske poljoprivrede.