Kad je u veljači 2022. ruska kolona krenula prema Kijevu, ukrajinski konzultant Oleksandr Dmitriev predložio je da se probije brana na rijeci Irpin i ponovno potopi isušena močvara. Blatnjavi teren zaustavio je tenkove; slike metalnih gromada zaglavljenih u mulju obišle su svijet.
Tri godine kasnije ta ideja dobiva poklonike duž cijelog istočnog krila NATO-a. Finska, Poljska, pa čak i neke baltičke države proučavaju mogućnost sustavne obnove tresetišta koja bi istodobno:
- stvarala prirodnu prepreku za vozila potencijalnog agresora;
- hvatala velike količine ugljikova dioksida i time ispunjavala EU-ove klimatske ciljeve.
Peat – prirodni oklop i klimatski saveznik
Tresetna tla prekrivaju tek 3 % Zemljine površine, ali u njima je spremljena trećina svjetskog ugljika – dvostruko više nego u svim šumama. Problem nastaje kad se isuše radi poljoprivrede: isparava CO₂, a teški kamioni prolaze bez poteškoća. U EU-u je već degradirano oko 50 % tresetišta, što prema službenim podacima uzrokuje 124 milijuna tona emisija godišnje – razinu nalik na emisije Nizozemske.
Novi Zakon o obnovi prirode obvezuje države da do 2030. revitaliziraju najmanje 30 % oštećenih močvara. Znanstvenici sada sugeriraju da se ta obnova usmjeri upravo na pogranična područja s Rusijom i Bjelorusijom, poznata kao „tresetni pojas NATO-a”.
Poljska ulaže, Finska planira
Varšava je u sklopu projekta Eastern Shield, vrijednog 10 milijardi zlota, najavila formiranje novih tresetišta i pošumljavanje uz istočnu granicu. Državni tajnik Cezary Tomczyk sažima logiku: „Za nas je priroda saveznik i želimo je iskoristiti.”
U Helsinkiju će se na jesen osnovati radna skupina ministarstava obrane i okoliša koja će procijeniti pilot-projekt obnove močvara. Čelnica odjela za prirodu Tarja Haaranen naziva prijedlog „dvostrukom pobjedom koja istodobno rješava više ciljeva”.
Znanstveni argumenti
• Tresetišta prekrivaju i do 10 % površine Baltika, a na mnogim lokacijama dovoljno je zatrpati odvodne kanale kako bi se voda vratila u roku od godine do dvije. • U Litvi i Estoniji zasad nema službenih planova, no istraživači tvrde da su sinergije jasne: mokro tlo sprečava prolaz vozila, smanjuje rizik od požara i pruža stanište rijetkim vrstama.
Političke i gospodarske kočnice
Najveću prepreku predstavlja poljoprivreda: 85 % poljskih tresetišta isušeno je za oranice. Stručnjaci stoga zagovaraju kompenzacije za farmere i razvoj tržišta kultura koje uspijevaju na vlažnom tlu, poput trske za građevinsku industriju.
Ni vojske nisu jednoglasne. Njemački Bundeswehr upozorava da močvare, osim što brane, otežavaju i vlastite manevre, osobito u tranzitu saveznika prema istoku.
Lekcija iz Irpina
Ekolozi podsjećaju da improvizirano potapanje, poput onoga kod Kijeva, može imati neželjene posljedice za lokalno stanovništvo i faunu. No EU ima luksuz planirati: obnoviti tresetišta postupno, uz procjenu utjecaja na selo, prirodu i obranu.
Profesorica restauracijske ekologije Aveliina Helm zaključuje: „Možda je pametnije razmišljati unaprijed nego biti prisiljen reagirati u panici. Ukrajina nije imala taj izbor; mi ga imamo.”