Alarm koji je u utorak aktivirao francuski premijer François Bayrou odjeknuo je izvan granica Francuske. U pokušaju da zaustavi nezaustavljivo širenje deficita, Bayrou je predstavio paket koji uključuje rezove u potrošnji, povećanje poreza i čak ukidanje dvaju državnih praznika. Sam ga je usporedio s grčkom dužničkom krizom 2008., poručivši da „nastavak po starom više nije moguć”.
Najveći francuski problem – deficit koji je 2020. dosegnuo gotovo 9 % BDP-a i, prema projekcijama, neće pasti ispod 3 % prije 2029. – samo je simptom šire europske bolesti: kombinacija starenja stanovništva, nagomilanog duga i nove, skupe agende digitalizacije, dekarbonizacije i obrane.
• 3,3 % BDP-a – ukupni proračunski minus eurozone koji Međunarodni monetarni fond predviđa do kraja desetljeća, pri čemu bi javni dug skočio na 93 % BDP-a. • 25,9 % BDP-a – udio troškova starenja (mirovine, zdravstvo, skrb) koji Europska komisija očekuje 2070., u odnosu na 24 % 2019. • 1,3 do 2,8 % BDP-a – dodatni teret na proračune država članica ako NATO-ov cilj izdvajanja za obranu naraste na 5 % BDP-a, procjenjuje agencija KBRA.
Bayrouv plan već nailazi na žestok otpor. Čelnica krajnje desnice Marine Le Pen preko društvenih mreža je poručila da vlada „radije nasrće na francuski narod, radnike i umirovljenike” te najavila rušenje manjinske vlade nastavi li s najavljenim mjerama.
Slične političke klopke hvataju i ostale čelnike centra: britanski premijer Keir Starmer prošlog je tjedna zbog pobune unutar stranke odustao od rezanja socijalnih naknada koje je smatrao nužnima. Njemačka se, pak, priprema na pad broja radno sposobnih dok kancelar Friedrich Merz planira nova zaduženja za velik paket potrošnje. OECD upozorava da će demografski uvjetovana socijalna potrošnja diljem razvijenog svijeta već u idućih 25 godina porasti za dodatna 3 postotna boda BDP-a.
„Mislim da su tržišta danas znatno osjetljivija na fiskalnu politiku i putanju duga i deficita”, kaže Ken Egan iz KBRA. Njegovu tvrdnju potkrepljuje situacija preko Atlantika: Sjedinjene Države i dalje bilježe godišnji manjak veći od 6 % BDP-a, samo na kamate troše više od bilijun dolara, a prinosi na 10-godišnje obveznice – globalni fiskalni barometar – unatoč padu inflacije nastavljaju rasti. „Kada tržište američkih obveznica kihne, Europa poseže za maramicama”, opisuje Egan.
I dok izvršni direktori BlackRocka i JPMorgana, Larry Fink i Jamie Dimon, upozoravaju da se globalni dug približava točki izmaknuća, stara Europa ostaje uhvaćena u začaranom krugu: želi investirati u nove tehnologije, zelenu tranziciju i jačanje obrane, ali je stežu kamate, manjak radnika i eksplozija mirovinskih troškova. Bayrouova „proračunska bomba” stoga nije samo francuski problem – ona je poziv na buđenje cijelom kontinentu.
