Washington/Kopenhagen – Rasprava o tome kome pripada najveći svjetski otok ponovno je eksplodirala nakon što je Bijela kuća objavila da je „korištenje američke vojske uvijek opcija” u nastojanju da se Grenland pripoji Sjedinjenim Državama.
Glasnogovornica predsjednika Donalda Trumpa, Karoline Leavitt, priopćila je da je „stjecanje Grenlanda” nacionalni sigurnosni prioritet te da „predsjednik i njegov tim razmatraju cijeli niz mogućnosti”. Njezine riječi dočekane su gotovo trenutno zajedničkom izjavom čelnika Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i drugih europskih zemalja koji su, zajedno s danskom premijerkom Mette Frederiksen, poručili: „Grenland pripada svojim ljudima. Samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se njih tiču.”
Poziv na hitan sastanak Vlada Grenlanda zatražila je hitne razgovore s američkim državnim tajnikom, grenlandskom ministricom vanjskih poslova Vivian Motzfeldt i danskim šefom diplomacije Larsom Løkkeom Rasmussenom. Rasmussen je odbacio Trumpove tvrdnje o velikom utjecaju Kine i prisutnosti ruskih ili kineskih ratnih brodova oko otoka: „Ne dijelimo sliku prema kojoj je Grenland preplavljen kineskim ulaganjima, niti da kineski ratni brodovi krstare uzduž njegova obalnog pojasa.”
Danski ministar obrane Troels Lund Poulsen podsjetio je da je København već uložio milijarde kruna u sigurnost Arktika – „sigurno više od još jednih saonica za pse”, našalio se aludirajući na Trumpovu raniju opasku.
„Kraj svega” Premijerka Frederiksen poručila je kako bi napad na saveznicu iz NATO-a označio „kraj saveza i poslijeratne sigurnosne arhitekture” – „kraj svega”, naglasila je.
Trump je ponovo aktualizirao ideju o preuzimanju Grenlanda nakon spektakularnog uhićenja venezuelskog predsjednika Nicolása Madura tijekom vikenda. Sutradan je izjavio da SAD „očajnički trebaju Grenland”, čime je dodatno podigao tenzije između Washingtona, poluautonomnog danskog teritorija i ostatka Europe.
Otklon u Kongresu i javnosti I dok su pojedini republikanski čelnici pokušali umanjiti izglednu vojnu intervenciju – vođa senatske većine John Thune rekao je da „to nitko ozbiljno ne razmatra” – demokrati su pokrenuli zakon koji bi zabranio financiranje bilo kakvih vojnih operacija protiv Grenlanda. Senator Ruben Gallego optužio je Trumpa da želi „golem otok s vlastitim imenom” i poručio: „Američka vojska nije igračka.”
Prema nedavnom istraživanju, samo sedam posto Amerikanaca podržava vojno zauzimanje Grenlanda.
Savjetnik Bijele kuće Stephen Miller ustvrdio je da Danska nema pravo na otok te kako „nitko neće ratovati protiv SAD-a zbog budućnosti Grenlanda”, dok je njegova supruga, konzervativna komentatorica Katie Miller, na društvenim mrežama objavila fotografiju američke zastave razvučene preko karte Grenlanda uz natpis „USKORO”.
Zašto je Grenland važan? Smješten između Sjeverne Amerike i Euroazije, Grenland se s klimatskim promjenama i militarizacijom Arktika pretvara u ključnu stratešku točku. Otok bogat mineralima već danas ugošćuje američku zračnu bazu, a Washington ga vidi kao odskočnu dasku za nadzor Rusije i Kine.
Europski lideri, uključujući britanskog premijera Keira Starmera, upozoravaju da sigurnost Arktika treba rješavati unutar NATO-a, a ne jednostranim potezima. „O sudbini Grenlanda odlučuju Grenland i Kraljevina Danska, nitko drugi”, poručio je Starmer iz Pariza.
Dok Eskimi i Danci ponavljaju da ne žele biti američka 51. savezna država, a ni većina Amerikanaca ne podržava ideju, Trump zasad ne odustaje. Bijela kuća tvrdi da su „sve opcije na stolu” – no svaka od njih sve više udaljava Washington od europskih saveznika i otvara pitanje dokle seže američka odlučnost na smrznutom sjeveru.
