Odluka Donalda Trumpa da na 30 dana suspendira američku zabranu Indiji da kupuje rusku naftu otvorila je Moskvi neočekivan financijski ventil i izazvala novi val zabrinutosti u Europi. Kremlj najveći dio deviznih prihoda i dalje ubire upravo iz nafte, dok plin donosi znatno manje, a ostali izvozni aduti gotovo da i ne postoje.
Sanctionski obruč ipak steže gospodarstvo: moskovska gradska uprava priznala je da prvi put od pandemije reže ulaganja za 10 % i otpušta 15 % službenika. Istodobno se, prema regionalnim izvješćima, dio državnog duga prebacuje na lokale vlasti kako bi se prikrile rupe u saveznom proračunu.
Američke i europske mjere posljednjih su mjeseci postale agresivnije. Jesenas su zamrznuta sredstva glavnih ruskih naftnih kompanija Rosnefta i Lukoila, a stranim bankama i brodarima koji surađuju s ruskim tankerima zaprijećeno je sekundarnim sankcijama. U siječnju je američka obalna straža zaplijenila teret jednog od više od 450 tankera iz ruske „sjene” južno od Islanda, a početkom ožujka belgijske su specijalne postrojbe, uz pomoć francuskih helikoptera, presrele brod Ethera koji je pod lažnom zastavom Gvineje plovio Sjevernim morem.
Takvi su zahvati, međutim, rijetki – toliko rijetki da se, prema ruskim optužbama, Ukrajina navodno sama upustila u traganje i sabotažu. Ruski plinski tanker Arctic Metagaz potonuo je prošloga tjedna između Libije i Malte nakon požara; 30 članova posade spasila je malteška obalna straža, a Moskva krivnju svaljuje na Kijev, koji zasad šuti.
Dok se flotama u „sivoj zoni” i dalje dopušta da prolaze, cvjeta i paralelni izvoz automobila. Prema podacima ruske istraživačke kuće Autostat, gotovo polovica od oko 130 000 vozila prodanih u Rusiji 2025. potječe od zapadnih proizvođača koji formalno podržavaju sankcije, ali su sastavljena u kineskim tvornicama i uvezena preko neformalnih kanala. Od početka invazije prodano je više od 700 000 takvih automobila. Proizvođači tvrde da su kineskim distributerima naložili da zaustave isporuke, no brojke pokazuju suprotno.
Strah od skoka cijena energenata jedan je od glavnih razloga zašto zapadne vlade oklijevaju potpuno zatvoriti ruski naftni ventil. Prije nedavnih napetosti na Bliskom istoku barel Brent nafte stajao je 60 dolara; danas je oko 90. Bijela kuća procjenjuje da bi daljnji rast goriva, u kombinaciji s rastućom nezaposlenošću i upornom inflacijom, mogao politički skupo stajati Trumpa.
Europski saveznici zato su pozvani da pojačaju vlastite mjere: od blokade „flote u sjeni” do sankcioniranja automobilskih lanaca koji kroz Kinu pune rusko tržište luksuznim modelima. U suprotnom bi, upozoravaju analitičari, momentum za pritisak na Kremlj mogao kliznuti s dnevnog reda upravo kad sankcije napokon pokazuju opipljiv učinak.
