Umjetna inteligencija i eksplozija podatkovnih centara ubrzano mijenjaju način na koji europske energetske korporacije posluju – i kako Europa planira svoju energetsku i digitalnu budućnost.
Talijanski Eni, čiji korijeni sežu u 1926., danas se predstavlja kao tehnološka tvrtka 21. stoljeća. Njezin direktor za tehnologiju Lorenzo Fiorillo na nedavnom je panelu istaknuo da je tehnološki pristup „u našem DNK već neko vrijeme”, podsjetivši kako Eni već desetljeće upravlja jednim od najvećih europskih podatkovnih centara.
Sve snažniji superračunari, zajedno s rastućom potražnjom za obradom golemih skupova podataka, otvaraju novu vrstu potrošnje energije: golemi podatkovni centri izrastaju diljem kontinenta, istodobno pojačavajući potrošnju i nudeći alate za njezino smanjenje.
Regulatorni odgovor EU • Europska komisija priprema Zakon o oblaku i umjetnoj inteligenciji (Cloud and AI Act) u sklopu šireg Akcijskog plana „AI Continent”. Cilj je uspostaviti okvire koji će uskladiti digitalni napredak s klimatskim ciljevima Unije i ojačati europsku stratešku autonomiju. • Pablo Riesgo Abeledo iz Komisijina odjela za energetiku upozorio je da podatkovni centri „ponekad imaju goleme energetske potrebe” i na mrežu se spajaju mnogo brže od, primjerice, čeličana, što predstavlja „ogroman izazov” za operatore prijenosnih sustava. • Komisija razmatra načine iskorištavanja otpada topline iz centara za daljinsko grijanje i poticaje za gradnju ondje gdje ima dovoljno obnovljive energije i mrežnog kapaciteta.
Izazov stalne opskrbe Fiorillo je naglasio kako su idealne lokacije – blizu obnovljivih izvora, bez okolišnih ograničenja – ograničene i brzo se zasićuju. „Čak i kad ne možete izravno koristiti obnovljive izvore, potrebno je naći druga rješenja. U našem slučaju radimo na mogućnosti vlastite proizvodnje struje te hvatanja i skladištenja CO₂”, rekao je.
Komisija, dodao je Riesgo Abeledo, planira pojednostaviti dozvole kako bi se spriječile „zaglavljene imovine ili špekulativni projekti” kod kojih se prijavljuje više lokacija, a realizira tek jedna.
Podaci koji štede energiju Juan Pelegrin iz digitalnog odjela Komisije podsjetio je da superračunala omogućuju preciznije modele za naftna polja ili optimalno postavljanje vjetroelektrana: „S boljim modelima možemo podići točnost prognoza. To ima velike političke implikacije; može čak spasiti živote.” No upozorio je da je primjena umjetne inteligencije „i dalje niska, ne samo u Europi”. U tom bi, kaže, trebala pomoći inicijativa AI Factories, koja malim i srednjim tvrtkama (MSP-ovima) nudi pristup superračunalima i stručnjacima za algoritme.
Vincenzo Renda iz udruženja DIGITALEUROPE pozdravlja podršku, ali brine ga da bi regulatorni zahtjevi mogli usporiti prihvaćanje AI-a: „Količina MSP-ova koja danas koristi tu tehnologiju nije osobito velika u usporedbi s drugim regijama. Postoji prilika da se u predstojećem digitalnom paketu pojednostavi regulativa i pruži pravna sigurnost onima koji žele uzeti model, doraditi ga i iskoristiti potencijal.”
Energetske tvrtke, pod pritiskom digitalizacije i klimatskih ciljeva, tako se ubrzano transformiraju u visoko-tehnološke aktere. Hoće li europski regulatorni okvir olakšati ili otežati taj put, postat će jasnije već krajem godine, kada Komisija predstavi završne prijedloge.