Europska komisija predstavila je u srijedu nacrt sedmogodišnjeg proračuna za razdoblje 2028.–2034. vrijedan 2 bilijuna eura, što čini 1,26 posto bruto nacionalnog dohotka (BND) Unije. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen nazvala ga je „dosad najambicioznijim” te naglasila da je „fleksibilniji, transparentniji i više strateški”.
• Ukupni iznos uključuje rate za otplatu zajedničkog duga podignutog tijekom pandemije; bez tih obveza proračun bi iznosio 1,816 bilijuna eura. Trošak kamata i glavnice procjenjuje se na 25–30 milijardi godišnje od 2028. nadalje.
• Gotovo polovica sredstava, 865 milijardi eura (48 posto), namijenjena je nacionalnim i regionalnim planovima o partnerstvu. Oni obuhvaćaju koheziju, ruralni razvoj, ribarstvo, upravljanje granicama, socijalnu politiku, migracije i sigurnost. Minimalno 302 milijarde eura rezervirano je za potpore poljoprivrednicima i ribarima, a najmanje 218 milijardi za najslabije razvijene regije.
• Fond za konkurentnost nosi 451 milijardu eura (23 posto) za inovacije, otpornost, sigurnost, obranu i svemir, od čega je 131 milijarda izdvojena isključivo za obranu i svemir.
• Program „Globalna Europa” dobiva 200 milijardi eura (11 posto), uključujući pomoć zemljama kandidatkinjama. Posebno je, izvan proračuna, predviđeno 100 milijardi eura za Ukrajinu.
• Za velike krize uspostavlja se mehanizam do 400 milijardi eura, a Komisija predlaže i nove vlastite prihode, primjerice oporezivanje multinacionalnih tvrtki s prometom većim od 100 milijuna eura u jednoj državi članici.
Pregovori tek počinju, a Višegodišnji financijski okvir (VFO) mora jednoglasno potvrditi Vijeće te potom dobiti suglasnost Europskog parlamenta, koji ga može prihvatiti ili odbiti – ali ne i mijenjati.
Parlamentarna skepsa
Samo nekoliko sati nakon predstavljanja plana, čelnici klubova pučana (EPP), socijalista (S&D), zelenih i liberala (Renew) ocijenili su da prijedlog ne odgovara potrebama Unije. „Snažna Unija zahtijeva snažan proračun”, poručili su, najavivši borbu za „ambiciozan i robustan” VFO.
Zastupnici kritiziraju i ideju da se kohezijski i poljoprivredni programi stope u nacionalne omotnice. U zajedničkoj izjavi upozoravaju da novi „Nacionalni i regionalni partnerski planovi” mogu „ometati europsku dimenziju” i smanjiti parlamentarni nadzor, što „neće prihvatiti”.
Suizvjestitelj za proračun Siegfried Muresan (EPP) ocijenio je da prijedlog „ostavlja više pitanja nego odgovora” te da „Europa treba zajedničku viziju, a ne 27 odvojenih popisa za kupovinu”. Socijalistica Carla Tavres i on požalili su se na „zapanjujući nedostatak ambicije” u ključnim područjima poput konkurentnosti, kohezije i obrane.
Hrvatski glasovi
SDP-ov eurozastupnik Marko Vešligaj upozorio je da bi smanjenje zajedničke poljoprivredne politike „dodatno ugrozilo opstanak malih i srednjih poljoprivrednih proizvođača i ruralnih krajeva”, nazvavši ga „udarom na hrvatske poljoprivrednike, manje gradove i općine”.
HDZ-ov zastupnik Karlo Ressler podržava veću fleksibilnost, ali vidi „rizik pretjerane centralizacije bez europske vizije” te ističe da „primjerena razina ulaganja za koheziju i poljoprivredu ostaje nužna za stabilnost i uravnoteženi razvoj Europe”.
Što slijedi?
Prijedlog otvara mjesecima dugu diplomatsku utakmicu među vladama država članica, dok Europski parlament upozorava da neće pristati na model koji smanjuje njegov nadzor i slabi tradicionalne politike kohezije i poljoprivrede. S obzirom na složeni postupak usvajanja, bit će potrebno postići kompromis koji će zadovoljiti i nacionalne prijestolnice i zahtjeve većine zastupnika u Strasbourgu.
