Gotovo svi veći projekti koje država naručuje kroz javnu nabavu u građevinarstvu završavaju s probijanjem rokova i proračuna, upozoreno je na 3. godišnjoj konferenciji Hrvatske gospodarske komore posvećenoj toj temi.
Odvjetnik Mićo Ljubenko naveo je da se „90 posto natječaja produljuje i generira dodatne troškove”, pa smatra da je nužna hitna reakcija države. Kao posebne rizike istaknuo je ponuditelje izvan Europske unije, prvenstveno iz Kine, Turske i Indije, čije reference često nisu javno dostupne. Predlaže dvije mjere:
- detaljnu provjeru njihovih dosadašnjih projekata,
- obveznu šestomjesečnu potvrdu sindikata da poštuju hrvatski kolektivni ugovor za graditeljstvo, kako strane tvrtke ne bi imale povoljniji položaj od domaćih.
Državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Tonči Glavinić podsjetio je da sektor posljednjih godina stalno raste zahvaljujući privatnim investicijama te proračunskim i europskim sredstvima. Ipak, priznaje da se potpisani ugovori prečesto ne provode „u skladu s dogovorenom cijenom i u zadanom roku”. Kao ključne razloge navodi nekvalitetno pripremljenu projektnu dokumentaciju i loše napisane tehničke specifikacije, što dovodi do prekida gradnje, izmjena projekta i niza aneksa ugovora.
Govoreći o aktualnom postupku rušenja zgrade Vjesnika, Glavinić je otkrio da je poziv za informativne ponude upućen na 34 adrese, a do jučer je pristiglo 17 odgovora.
Direktorica Sektora za graditeljstvo HGK Katarina Sikavica naglasila je da građevinski sektor kroz javnu nabavu godišnje obrne nekoliko milijardi eura, zbog čega je važno da natječaji budu „učinkoviti, tržišno zdravi i usmjereni na kvalitetu”. Prema podacima HGK-a, broj prigovora na reputacijske i tehničke kriterije ponuditelja iz trećih zemalja raste oko 20 posto godišnje.
Sudionici konferencije složili su se da će se bez boljeg nadzora projekata i strožih kriterija pri odabiru izvođača teško zaustaviti spirala kašnjenja i poskupljenja koja već sada pogađa devet od deset državnih gradilišta.