Na zdravstvenoj konferenciji „Ovisnost o pušenju – što čini Hrvatska?”, održanoj u Zagrebu, domaći i inozemni stručnjaci predstavili su najnovije podatke o pušenju te raspravljali o načinima kako zemlju približiti statusu „bez duhanskog dima” koje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) želi vidjeti do 2040.
Prema istraživanjima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), između 30 i 38 posto odraslih Hrvata redovito puši; u nekim dobnim skupinama udio se penje na 43 posto. Time se Hrvatska ubraja među članice Europske unije s najvišom prevalencijom pušenja.
Direktor HZJZ-a Krunoslav Capak upozorio je da službeni europski podaci (EHIS) od 23 posto pušača podcjenjuju stvarno stanje: „Duhanska industrija također treba staviti zdravlje na prvo mjesto. U pregovorima ne bi smjela agresivno nastupati niti prijetiti otkazima zbog smanjene potrošnje.” Podsjetio je da država od trošarina na duhan godišnje ubere oko 1,3 milijarde kuna, ali troškovi liječenja i posljedica pušenja višestruko premašuju taj prihod; samo nacionalni akcijski plan protiv raka procijenjen je na osam milijardi eura u sljedećem desetljeću.
Glavni medicinski direktor British American Tobaccoa Hugo Tan predstavio je znanstvenu platformu Omni, usmjerenu na prelazak s klasičnih cigareta na „bezdimne, manje štetne proizvode”. Kao uspješne primjere naveo je:
- Švedsku, gdje je stopa pušenja pala s oko 30 % sredinom 1980-ih na 5,4 % u 2024.
- Novi Zeland, koji također bilježi pad zahvaljujući regulaciji i poticanju proizvoda za vaping.
Suprotan, restriktivniji pristup Australije doveo je, istaknuo je Tan, do rasta crnog tržišta i ilegalnog vapinga. „Glavnina štete dolazi od samog izgaranja, a ne od nikotina”, poručio je, podsjetivši da je nikotinska nadomjesna terapija (NRT) – u obliku žvakaćih guma, flastera, sprejeva, pastila ili oralnih nikotinskih vrećica – podvrgnuta strogim regulatornim zahtjevima sigurnosti i kvalitete.
Zaključak sudionika jest da kombinacija jasne regulative, znanstveno utemeljenih strategija, psihološke podrške i sustavne edukacije zdravstvenih djelatnika može smanjiti visoku prevalenciju i poboljšati dugoročne zdravstvene ishode građana. No vrijeme curi: da bi Hrvatska ispunila WHO-ov prag od 5 posto pušača do 2040., smanjivanje ovisnosti o nikotinu mora postati zajednički prioritet države, stručnjaka i same industrije.