Inflacija u Hrvatskoj ponovno se ubrzala. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku potrošačke su cijene u studenome porasle 3,8 %, dok procjena Eurostata inflaciju smješta na 4,3 %. Među članicama europodručja lošije stoji tek Estonija.
Ekonomist prof. dr. sc. Luka Brkić ocjenjuje da problem leži u strukturi domaćeg gospodarstva: „Javna potrošnja i ponuda ključni su narativi, a Hrvatska se snažno oslanja na turizam i uvoz.” Upozorio je da je zemlja ušla u europodručje „u trenutku visoke inflacije” te da nedostatak snažnog proizvodnog sektora dodatno pojačava pritiske.
Sindikati zvone na uzbunu Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Dražen Jović smatra da se stvarna opasnost podcjenjuje. „Inflacija nije samo statistika – na samom smo dnu eurozone. A od Nove godine očekuje se poskupljenje struje i rast komunalnih naknada; sve će to platiti građani”, rekao je, ističući da su niske plaće i dalje ozbiljan problem za mnoge radnike.
Vladin odgovor Zastupnik HDZ-a Marko Pavić podsjetio je da je Vlada dosad uložila 8,5 milijardi eura pomoći za obuzdavanje cijena i zaštitu kućanstava: „Plaće su u devet godina realno porasle 40 %, a samo lani oko 10 %.” Dodao je da će mirovine, uz 13. dodatak, narasti na prosječnih 700 eura (+8 %), te najavio proračun u kojem će najviše sredstava otići upravo na mirovine i socijalnu skrb.
Pavić za aktualni rast cijena proziva „pohlepu onih koji formiraju cijene” i poziva poduzetnike na odgovornije ponašanje.
Što donosi 2026.?
Dok Vlada najavljuje daljnje pakete pomoći, ekonomski stručnjaci upozoravaju da bez jačeg proizvodnog sektora i preciznijih alata za praćenje inflacije pritisci neće popustiti. A sindikati poručuju: bez osjetnijeg rasta plaća i kontrole osnovnih troškova, najveći teret i dalje će nositi građani.