Grad Vukovar, koji je od početka devedesetih prepolovio broj stanovnika – s 46 735 prema popisu 1991. na 23 175 u 2021. – ubrzava ulaganja kako bi zaustavio daljnji demografski pad.
Najopsežniji projekt je izgradnja novog vrtićkog objekta na Olajnici, a paralelno se dograđuju osnovne škole radi prelaska na jednosmjensku i cjelodnevnu nastavu. U planu je i Centar za darovite učenike.
Uz infrastrukturu, Vukovar širi financijsku pomoć obiteljima:
• jednokratne novčane naknade za svako novorođenče i opremu za bebe; • pokrivanje dijela troškova stanovanja kućanstvima s troje i više djece do 16. godine; • sufinanciranje kupnje građevinskog zemljišta u vlasništvu grada za mlade obitelji.
Gradska uprava poručuje da su „zadovoljni dosadašnjim rezultatima” i da će nastaviti jačati mjere kako bi ostale „što učinkovitije i kvalitetnije”.
Primjer iz susjednog Đakova pokazuje koliko takve politike mogu biti široke. Taj grad je prošle godine isplatio 180 jednokratnih potpora za novorođenčad, a ove godine već 142, s planiranim proračunom od 200 000 eura. Roditeljima se sufinancira boravak djece u vrtiću – 160 eura za cjelodnevni, 120 za poludnevni, a za djecu s razvojnim teškoćama do 640 eura mjesečno. Grad daje i 124 studentske stipendije (180 eura mjesečno) te subvencionira stambene kredite i do 90 % komunalnog doprinosa za mlade do 45 godina.
Iako su ratna razaranja i gospodarski odlasci desetkovali Slavoniju, kombinacija socijalnih naknada i ulaganja u javnu infrastrukturu postaje ključna strategija lokalnih vlasti koje žele zadržati obitelji i privući nove stanovnike.