Gotovo 99 % svakodnevnih digitalnih poslova Europske komisije oslanja se na američku tehnologiju, pokazuju interni podaci institucije. Četrnaest posto radnih opterećenja izvršava se na javnim oblacima Amazon Web Servicesa i Microsofta, a dodatnih 85 % na privatnoj infrastrukturi koja koristi mješavinu otvorenog koda i vlasničkog softvera američkih tvrtki poput Microsofta, Broadcoma, Nutanixa i Oraclea. Jedini značajniji europski dobavljač je francuski OVHcloud, koji nosi tek 1 % tereta.
Stručnjaci i političari sve glasnije upozoravaju da ovakva ovisnost Bruxelles stavlja u ranjiv položaj prema Washingtonu. Među ključnim rizicima navode se:
• Povjerljivost podataka – američki zakoni poput FISA-e i Cloud Acta omogućuju vlastima da prisile domaće kompanije na predaju podataka. „Whenever the software vendor can access data, [such] as when the software requires sign-ins via US provider servers – or if US-based service desks and customer support teams have the operational capacity to access Commission accounts – [it creates a vulnerability]”, upozorava istraživač računalnih oblaka David Michels s londonskog sveučilišta.
• Političko oružje – mogućnost da američka administracija naredi prekid usluga. Michels dodaje: „[US] sanctions could require American companies to cut off the Commission’s access to their services or halt updates, leading to connection failures, software bugs, and heightened cybersecurity vulnerabilities.”
Komisija je, odgovarajući na upite, priopćila da službe mogu birati među deset odobrenih pružatelja oblaka, s ugovorima prilagođenima sigurnosnim zahtjevima, ali „ne može potvrditi” točan omjer korištenja američkih i europskih rješenja. Navodi da se javni oblak iz SAD-a koristi ograničeno – za razvojne aktivnosti, informativne web-stranice ili treniranje prevoditeljskih sustava na javno dostupnim podacima.
Privatna infrastruktura kojom Komisija upravlja u vlastitim podatkovnim centrima također se oslanja na američki softver, što znači da bi sankcije mogle pogoditi i taj segment, primjerice obustavom ažuriranja. Kao mogući izlaz navodi se prebacivanje radnih opterećenja na europske javne oblake, no migracija s privatne na novu platformu „nije jednostavna”, priznaju u Bruxellesu. OVHcloud je, dodaju, predviđen prvenstveno za scenarije otpornosti i oporavka nakon katastrofe.
Za sada ostaje nejasno koliko dugo bi Europska komisija mogla zadržati operativnost u slučaju naglog prekida američke podrške, no podaci potvrđuju da se ključni sustavi Unije i dalje nalaze – u američkim oblacima.