Umjetna inteligencija (UI) proširila se kao glavna tema i na raspravama Europskog zdravstvenog foruma u Gasteinu koje joj formalno nisu bile posvećene, otkrivajući koliko je duboko zavukla korijen u planove za budućnost zdravstvenih sustava.
Clemens Martin Auer, predsjednik foruma, upozorio je da se „najveći politički i društveni izazov za sustave solidarnosti tek nalazi pred nama: brza digitalizacija i UI, osobito zbog njihova potencijalnog utjecaja na tržište rada”. Po njemu, UI bi mogla „drastično promijeniti ili čak izbrisati samu osnovu društvenog ugovora kako ga danas poznajemo”.
S druge strane, Lucilla Sioli iz Europske komisije smatra da UI „može potpuno revolucionirati zdravstveni sektor, možda i brže nego druge gospodarske grane”. No uspjeh će, kažu sudionici, ovisiti o povjerenju koje mora počivati na jasnim pravilima.
EU-ov Akt o umjetnoj inteligenciji trebao bi postaviti upravo takav okvir. Sioli ističe da donosi jedinstvena pravila „u jedinstvenom tržištu”, s posebnim zahtjevima za transparentnost, ljudski nadzor, upravljanje podacima i praćenje nakon stavljanja proizvoda na tržište. Komisija pritom radi na usklađivanju tog akta s postojećim propisima o medicinskim uređajima kako bi proizvođači prošli jedno certificiranje, neovisno o tome sadrži li uređaj UI.
Steffen Thirstrup iz Europske agencije za lijekove naglašava da je ključno da „izlaz iz UI-ja bude pouzdan i etički primijenjen”. Vjeruje da će UI biti alat za obradu rutinskih zadataka, ali „ljudski mozak” i dalje mora provjeriti konačni rezultat kako bi se spriječile pogreške koje bi narušile vjerodostojnost Agencije.
Ricardo Baptista Leite, čelnik organizacije Health AI, podsjeća da su troškovi zdravstva desetljećima rasli bez vidljivog poboljšanja ishoda. „Onaj tko ima novca uvijek će pronaći put do skrbi; najranjiviji će ostati po strani”, upozorava. Smatra da najveća prilika UI-ja leži u analizi golemih skupova podataka izvan klinike – od zraka koji udišemo do odluka koje svakodnevno donosimo – no tehnologiju treba iskoristiti za „ponovno osmišljavanje”, a ne krpanje postojećeg sustava.
Za pacijente je, kaže Valentina Strammiello iz Europskog foruma pacijenata, povjerenje presudno: „U ovom slučaju jača regulativa nije teret nego jamstvo.” Upozorava i da se pravni okvir ne smije ograničiti samo na visokorizične sustave jer „ono što je danas niskorizično sutra može predstavljati veću prijetnju”.
Unatoč potencijalu, širenje UI-ja u zdravstvenim sustavima ide sporo. Baptista Leite navodi prepreke: rascjepkana legislativa, brze tehnološke promjene, nedostatak institucionalnih kapaciteta, kibernetička sigurnost i slaba postmarket nadzorna infrastruktura. „Bez jasnih procedura procjene tehnologija i nadoknade troškova, ali prije svega bez povjerenja, liječnici ih neće koristiti, a pacijenti će se dvoumiti”, zaključuje.
Tvrtke se, dodaje Afua van Haasteren iz Rochea, snalaze u „regulatornoj lazanjama” preklapajućih pravila – od AI Akta i Uredbe o medicinskim uređajima do Europskog prostora zdravstvenih podataka. „Slojevi propisa osobito su zahtjevni za mala i srednja poduzeća”, kaže, a Diana McGhie iz Svjetskog gospodarskog foruma upozorava da bi troškovi usklađivanja mogli „istisnuti” upravo te inovatore.
Digitalni alati mogu biti i „gorka pilula”, podsjeća Stefan Eichwalder iz austrijskog ministarstva zdravstva. Njega brine rizik od izgaranja: njemačko istraživanje pokazalo je da elektronički kartoni povećavaju stres i sagorijevanje među liječnicima opće prakse. No druga istraživanja govore da UI-jevi sustavi za prepoznavanje govora mogu uštedjeti sat vremena dnevno, što se može preusmjeriti na pacijente.
Marco Marsella iz Komisijine uprave za zdravlje vidi „dvostruku dividendu” odgovorne primjene UI-ja: prevenciju i rano otkrivanje bolesti te jačanje tehnološkog suvereniteta Europe. Ako se pritom izgradi povjerenje, kaže, investicije će pratiti.
„Promjena dolazi”, zaključila je Virginia Mahieu iz Centra za buduće generacije, „a upravo zbog te neizvjesnosti moramo stres-testirati zdravstvene sustave, socijalnu državu i društveni ugovor za vrlo različite moguće budućnosti.”