Europski parlament usvojio je, s 492 glasa za, 111 protiv i 39 suzdržanih, pregovaračko stajalište o izmjenama zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) koje bi trebale olakšati administrativni teret i ojačati financijsku sigurnost gotovo devet milijuna europskih poljoprivrednika.
Glavne točke prijedloga
• Fleksibilnija zelena pravila: farmama manjim od 50 hektara, gospodarstvima djelomično certificiranim za ekološku proizvodnju te onima u posebnim područjima očuvanja priznala bi se prilagođena pravila o održavanju zemljišta.
• Obvezne krizne isplate: državama članicama nalaže se uspostava krizne potpore iz fondova za ruralni razvoj za štete nastale zbog prirodnih katastrofa, a Parlament traži da se popis proširi i na izbijanje bolesti životinja.
• Niži prag za osiguranje: umjesto 20 %, gubitak proizvodnje ili prihoda od 15 % bio bi dovoljan za aktiviranje nacionalnih doprinosa premijama osiguranja.
• Pojačana podrška malim farmama: godišnja izravna plaćanja porasla bi s predloženih 2 500 na 5 000 eura, a jednokratna sredstva za razvoj poslovanja dosegnula bi 75 000 eura.
• Jači ugovorni položaj: kroz izmjene pravila o zajedničkoj organizaciji tržišta (ZOT) proizvođači bi lakše ugovarali cijenu i uvjete prodaje s prvim kupcem, čak i putem jednostavne e-pošte ili mobilne aplikacije.
Istaknuti glasovi u Bruxellesu
Izvjestitelj za ZPP André Rodrigues (S&D) ustvrdio je da nova pravila donose kraj „birokratskom labirintu”, naglašavajući manje papirologije i veću predvidljivost. Izvjestiteljica za ZOT Céline Imart (EPP) poručila je kako reforma treba „jamčiti pravednu naknadu onima koji nas hrane”, pritom braneći tradicionalne nazive mesnih proizvoda: „Odrezak ili kobasica su proizvodi od naše stoke. Točka.”
Hrvatski eurozastupnici podržali su smjer reforme, ali upozorili na moguće rezove u proračunu. Marko Vešligaj (SDP/S&D) naglasio je da bi poljoprivrednici radije „radili na polju nego ispunjavali obrasce”, podsjetivši da hrvatski vinski sektor zbog birokracije koristi tek polovicu dostupnog novca. Sunčana Glavak (HDZ/EPP) istaknula je kako hrana, uz energiju i obranu, postaje dio širega sigurnosnog mozaika EU-a te zatražila „dobre financijske okvire” i brže isplate potpora.
Sljedeći koraci
Pregovori s Vijećem EU-a počinju 9. listopada. Ako se institucije usuglase, nova pravila mogla bi biti potvrđena na plenarnoj sjednici u studenome 2025. Do tada ostaje otvoreno pitanje hoće li države članice prihvatiti obvezne krizne fondove i povećane iznose potpore, kao i koliki će biti konačni proračun za zajedničku poljoprivrednu politiku.