Premijer Andrej Plenković danas je pred zastupnicima Hrvatskoga sabora predstavio izvješće o prosinačnom zasjedanju Europskoga vijeća i pritom se žestoko suprotstavio oporbenim kritikama vanjske politike Vlade.
„Hrvatska vanjska politika ne smije biti izolacionistička”, poručio je Plenković, prozivajući lijeve zastupnike da zagovaraju, kako je rekao, „ingenioznu vanjsku politiku” predsjednika Zorana Milanovića koja bi zemlju „izolirala, zavadila s NATO-om, Europskom unijom i svim susjedima”.
Srbija odbila zajedničku izjavu
Tijekom rasprave HDZ-ov zastupnik Andro Krstulović Opara zatražio je premijerovo viđenje stanja na Zapadnom Balkanu nakon što je Srbija na sastanku EU-a sa zemljama regije odbila potpisati zajedničku izjavu kojom se naglašava važnost usklađivanja sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Unije. Krstulović Opara upozorio je i na „maligno djelovanje” Beograda u Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori.
Plenković je potvrdio da takvo ponašanje Srbije zabrinjava susjedne države i Europsku uniju te se osvrnuo na širi kontekst mogućeg dogovora o okončanju rata u Ukrajini.
Brži put za Ukrajinu – i za Balkan?
Premijer je iznio scenarij u kojem bi potencijalni mirovni sporazum, koji bi de facto ostavio oko 20 % ukrajinskog teritorija pod kontrolom Rusije, bio kompenziran ubrzanim uključivanjem Kijeva u EU. „Ako se to dogodi”, rekao je, „za očekivati je da će i perspektiva članstva država jugoistoka Europe biti brža nego po dosadašnjoj metodologiji individualnih zasluga.”
U takvoj bi konstelaciji, istaknuo je, Hrvatskoj bilo ključno da Bosna i Hercegovina uđe u isti „vlak” te da se pritom ojačaju prava Hrvata u toj zemlji.
Premijer je time signalizirao da bi se politika proširenja – tradicionalno spora i uvjetovana ispunjavanjem strogih kriterija – mogla promijeniti ako se postigne širi geopolitički sporazum. „To je nešto što se može dogoditi vrlo brzo”, zaključio je, dodavši kako će Hrvatska aktivno raditi na tome da njezini susjedi ne ostanu po strani.
