Saborska rasprava o polugodišnjim izvješćima o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova pretvorila se u oštru kritiku Vladine politike. SDP-ova zastupnica Sanja Radolović ustvrdila je da se milijarde eura iz Bruxellesa i dalje prikazuju kroz „trijumfalnu statistiku”, dok konkretni projekti kasne ili stoje na mjestu.
Radolović podsjeća da je Hrvatska u samo deset godina raspolagala iznosom približno jednakim jednom državnom proračunu. Unatoč tomu, naglašava, produktivnost raste sporo, regionalne razlike se ne smanjuju, a demografski trendovi ostaju negativni. „Građani ne žive od postotaka ugovorenosti. Građani žive od konkretnih rezultata – novih radnih mjesta, modernizirane infrastrukture i kvalitetnijih javnih usluga”, poručila je zastupnica.
Prema njenim riječima, problemi su višestruki:
• administrativna složenost i dugotrajni žalbeni postupci u javnoj nabavi; • rast cijena u graditeljstvu, koji investicije poskupljuje i do 40 %; • manjak od 700 do 800 stručnjaka u sustavu evaluacije i kontrole; • neujednačena dinamika provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Posebno je kritizirala činjenicu da se značajan dio novca i dalje troši na vidljive infrastrukturne projekte, dok ulaganja u inovacije, tehnološku modernizaciju i industrijsku transformaciju zaostaju. Time, smatra, fondovi propuštaju ispuniti svoju primarnu zadaću – poticanje dugoročne konkurentnosti gospodarstva.
Zastupnica je upozorila i na produbljivanje regionalnih nejednakosti. Velike sredine imaju ljude i novac za pripremu projekata, dok manji gradovi i općine zaostaju, pa sredstva koja bi trebala ujednačiti razvoj ponekad pojačavaju razlike.
Rokovi dodatno pritišću sustav: sve investicije predviđene NPOO-om moraju biti dovršene najkasnije do 31. kolovoza 2026., a brojni projekti već sada kasne. Radolović stoga pita hoće li Hrvatska i u novoj financijskoj perspektivi Unije, nakon 2027., nastaviti „ganjati postotke ugovorenosti” ili napokon iskoristiti europske fondove za dubinsku transformaciju.
Zaključila je da europski fondovi nisu ničiji predizborni fond, nego novac građana: država, kaže, mora dokazati da svaki euro doista pokreće razvoj Hrvatske.