Građani Zagreba posljednjih mjeseci sve češće pune kolica izvan grada, pa i preko granice, jer su osnovne namirnice u slovenskim trgovinama nerijetko i do 50 % jeftinije.
Najnovija usporedba podataka platforme Numbeo otkriva da se hrvatska metropola, iako u ukupnim životnim troškovima zauzima 137. mjesto među 213 europskih gradova, po cijenama hrane izdvaja iz regionalnog okvira.
• Voda u boci (1,5 l) prosječno stoji 1,14 eura, čime Zagreb i Rijeka drže neslavno prvo mjesto među više od 50 gradova južne Europe. • Mlijeko, kruh, jaja, riža i meso skuplji su nego u Budimpešti, Varšavi, Beogradu ili Sofiji. • Cijena pilećeg filea doseže razine usporedive sa zapadnoeuropskim gradovima poput Beča i Berlina.
Glavna poteškoća, međutim, nije samo iznos na cjenicima nego odnos cijena prema plaćama. Numbeo procjenjuje lokalnu kupovnu moć Zagrepčana na 98,4 boda – znatno ispod zapadnoeuropskog prosjeka – pa se i umjerenije razine cijena osjete znatno teže.
Rezultat je sve izraženiji trend „povratne kupovine”: stanovnici glavnog grada vikendom odlaze u susjednu Sloveniju po povoljnije artikle, dok dio trgovaca upozorava da bi se zbog toga potrošnja mogla preusmjeriti izvan domaćeg tržišta.
Ekonomski analitičari upozoravaju da će, bez povećanja plaća ili poreznog rasterećenja, pritisak na kućne budžete rasti i dalje, a urbane sredine poput Zagreba nastavit će gubiti konkurentnost u regiji.