Dok se Donald Trump vraća u Bijelu kuću, u Bruxellesu i glavnim europskim gradovima raste bojazan da Sjedinjene Države drže „prekidač za gašenje” interneta u Europi. Tri američka diva – Amazon, Microsoft i Google – kontroliraju više od dvije trećine europskog tržišta računalstva u oblaku, a političke napetosti potaknule su pitanje što bi se dogodilo kad bi Washington odlučio isključiti uslugu.
„Trump really hates Europe. He thinks the whole purpose of the EU is to ‘screw’ America”, upozorio je Zach Meyers iz briselskog think-tanka CERRE. Takav scenarij više ne izgleda nemoguć nakon što je glavnom tužitelju Međunarodnog kaznenog suda Karim u Khanu privremeno onemogućen pristup Microsoftovu mailu zbog američkih sankcija.
Strah od „zatvaranja pipe”
Benjamin Revcolevschi, čelnik francuskog OVH-clouda, plastično je opisao problem: „Cloud is like a tap of water. What if at some moment the tap is closed?” Austrijanac Alexander Windbichler (Anexia) kaže da je industrija predugo šutjela o „nezdravoj ovisnosti” o američkoj infrastrukturi.
I same korporacije više ne odbacuju mogućnost političke blokade. Microsoft je u travnju najavio obvezujuću klauzulu prema kojoj će europske vlade ostati online i ako Washington naredi obustavu, najavivši i sudsku borbu protiv takvog naloga. Amazon je pak predstavio novo upravljačko tijelo za svoj „suvereni oblak” koje bi osiguralo „neovisno i kontinuirano poslovanje”. Ipak, stručnjaci se pitaju koliko bi kompanije uistinu mogle prkositi predsjedničkom dekretu.
Plan od 300 milijardi eura
Oslanjanje na SAD pokazalo se i financijski zahtjevnim za Europu. Skupina ekonomista i tehnoloških stručnjaka predlaže inicijativu „EuroStack” vrijednu 300 milijardi eura koja bi Uniji omogućila samodostatnost – od podatkovnih centara do softvera. Strategija se oslanja na tri slogana: „Kupi europsko”, „Prodaj europsko” i „Financiraj europsko”, pozivajući institucije da domaćim tvrtkama daju prednost u javnim natječajima i osnuju poseban fond.
Plan već ima pristaše u više država članica i spomenut je u njemačkom koalicijskom sporazumu, no kritičari poput američke udruge Chamber of Progress procjenjuju da bi troškovi mogli premašiti 5 bilijuna eura.
U Bruxellesu se paralelno priprema i nova oznaka kibernetičke sigurnosti za oblak kojom bi se jamčilo da podaci ostaju izvan dosega stranih zakona poput američkog Cloud Acta. Francuska snažno gura taj model, dok su ga Nizozemci tek nedavno prestali blokirati. Europska komisija zasad oklijeva, svjesna američkog nezadovoljstva.
„You can feel that you are one executive order away from losing access to critical technology”, upozorava profesorica inovacija Francesca Bria. U logici transatlantskog partnerstva, dodaje, „situacija sada izgleda drukčije no ikad prije”.
