Podaci europskog programa Copernicus za klimatske promjene potvrđuju da je prošli mjesec bio drugi najtopliji ožujak zabilježen na Starom kontinentu. Prosječna europska temperatura dosegla je 5,88 °C, odnosno 2,27 °C iznad referentnog razdoblja 1991.–2020.
Globalno gledano, ožujak 2026. završio je kao četvrti najtopliji u povijesti mjerenja. Svjetski prosjek iznosio je 13,94 °C – 1,48 °C više od procijenjenog predindustrijskog prosjeka (1850.–1900.) i 0,53 °C iznad prosjeka za ožujak 1991.–2020.
Toplina se osjetila i u oceanima: temperatura površine mora globalno je dosegnula 20,97 °C, što je druga najviša vrijednost za ožujak ikad evidentirana. Istodobno je na Arktiku izmjerena rekordno niska površina morskog leda – 5,7 % ispod prosjeka, najniža za taj mjesec otkako postoje podaci.
Klimatski ekstremi nisu bili ravnomjerno raspoređeni. Dok je velik dio Europe bio sušniji od prosjeka, poplave su pogodile dijelove Sredozemlja i Skandinavije. U Sjedinjenim Državama zabilježen je dugotrajan toplinski val na zapadu, a istodobno su Aljaska, Kanada i sjeverozapadni Sibir iskusili neuobičajeno hladno razdoblje.
Direktor Copernicusa Carlo Buontempo upozorava: „Navedeni brojevi zajedno odražavaju klimatski sustav koji je pod stalnim i ubrzavajućim pritiskom.”
Copernicusova služba redovito objavljuje ovakve izvještaje temeljem računalnih analiza koje objedinjavanju milijarde satelitskih, pomorskih, zrakoplovnih i meteoroloških mjerenja iz cijeloga svijeta. Najnoviji rezultati potvrđuju da se trend iznimno visokih temperatura, započet rekordnim ožujkom 2024., nastavlja i dalje.