Na Pagu, posebice u općini Kolan, čagljevi su posljednjih godina postali noćna mora za uzgajivače ovaca. Procjenjuje se da više od 300 janjadi i ovaca svake godine strada od tih grabežljivaca, a napadi su sve učestaliji.
„Lani je trend, zaklali su nam 40 malih janjčića, a ove godine već imamo zaklanih 35, što je veliko povećanje. To znači da je puno više čagljeva na terenu nego prošle godine”, ističe stočar Branimir Čemeljić iz Kolana.
Čagljevi, kažu lovci, često samo usmrte janje i ostave ga gotovo netaknuto. Zbog šoka, šteta nije samo u izgubljenoj životinji nego i u padu proizvodnje mlijeka. „Imamo dvije vrste štete: imamo direktnu štetu – kad izgubiš janje ili ovcu, imamo indirektnu – kad dođe u mužnji čagalj među ovce, ona je toliko šokirana da izgubi mlijeko za cijelu godinu”, pojašnjava Čemeljić.
Lovci smiju ustrijeliti najviše četiri čaglja godišnje, no i to je, tvrde, teško ostvarivo. „Pa tu već par dana pratimo jednu obitelj čagljeva muškog i ženskog, pokušavamo to na sve moguće načine locirati što bolje, s više lovaca, termalnim dronovima, konfiguracija terena je malo komplicirana, svaki dan su novi izazovi”, kaže lovnik Hrvoje Paladina iz Lovačkog društva Kamenjarka.
Predsjednik društva Josip Fabijanić podsjeća da su se čagljevi na Pagu pojavili nakon izgradnje mosta 1968. i da ih je najviše upravo u Kolanu, gdje je i najveće stado ovaca na otoku. Prošle godine uspjeli su, kaže, eliminirati samo četiri jedinke.
Kako bi pomogla stočarima, Općina Kolan odlučila je ponuditi nagradu od 1 000 eura za svakog ustrijeljenog čaglja, uz uvjet da odstrjel obavi licencirani lovac i da ukupna kvota ne premaši četiri grabežljivca godišnje. „Donesen je zaključak općinskog vijeća općine Kolan o tisuću eura za svakog ustrijeljenog čaglja na području općine Kolan, to je još jedna mjera”, potvrdio je načelnik Šime Gligora.
Hoće li financijski poticaj biti dovoljan da se zaustavi rastuća populacija čagljeva i s njom povezane štete, tek će se vidjeti, no stočari poručuju da im je svaka pomoć dobrodošla.