U prostorijama Policijske uprave Osječko-baranjske jučer je održano specijalizirano predavanje o postupanju na mjestu nesreće u kojoj sudjeluju električna ili hibridna vozila. Riječ je o najnovijoj etapi strateškog programa Hrvatske vatrogasne zajednice (HVZ) koja, u suradnji s Ravnateljstvom policije, podiže spremnost svih žurnih službi na izazove koje donose vozila na baterijski pogon.
Voditelj Radne skupine HVZ-a za električna vozila Vladimir Balentović istaknuo je da litij-ionske baterije i nakon teške nesreće „ostaju pod visokim naponom, u sebi i dalje imaju struju i treba znati kako postupati”. Zato se, dodao je, iskustva prikupljena u Hrvatskoj i inozemstvu prenose na teren kako bi policajci i vatrogasci mogli brzo procijeniti rizik od električnog udara ili takozvanog toplinskog bijega baterije.
Ključna međuresorna suradnja
• Obuhvaćene će biti sve policijske uprave u zemlji.
• Nastaju zajednički protokoli za bržu i sigurniju reakciju.
• Predavanja pokrivaju gašenje gorućih baterija, isključivanje visokog napona i proizvode izgaranja.
Statistika potvrđuje hitnost: prema podacima Centra za vozila Hrvatske, 2025. godine na našim je cestama bilo 12 605 električnih i oko 108 000 hibridnih automobila, a broj neprestano raste. Iako su nesreće uzrokovane takvim vozilima zasad rijetke, potencijalne opasnosti zahtijevaju specifično znanje i opremu.
Balentović podsjeća da je hrvatski tim znanja stjecao i u Sjedinjenim Državama. „Uz teorijski dio moramo ulagati i u opremu koja bi nam olakšala i ubrzala proces gašenja takvih vozila, jer ako se litij-ionska baterija zapali, gašenje je jako teško”, naglasio je.
Sljedeći korak Radne skupine bit će dodatna nabava zaštitne opreme i proširenje programa na ostale hitne službe. Cilj je, zaključuje Balentović, da vatrogasci, policija i hitna pomoć na terenu djeluju koordinirano i što sigurnije dok broj električnih vozila nezaustavljivo raste.