Europa i dalje usmjerava golemu većinu rizičnog kapitala prema muškim osnivačima, pokazuje novo izvješće Europske komisije o rodnom jazu u ulaganju, čime propušta znatan dio vlastitog inovacijskog kapaciteta.
Prema podacima iz dokumenta, na svakih 100 eura rizičnog kapitala uloženog u EU manje od 3 eura odlazi na tvrtke koje vode isključivo žene, dok muškim timovima pripada gotovo cijeli ostatak. Nejednakost se proteže i na drugu stranu stola: među investitorima i donositeljima odluka žene su i dalje u manjini, što oblikuje način na koji se novac raspoređuje unutar ekosustava.
„Gender equality isn’t just a fairness goal. It’s a competitiveness goal. Europe can’t afford to waste talent – especially in deep tech”, naglašava Kateřina Svíčková, voditeljica sektora za ravnopravnost spolova u Glavnoj upravi za istraživanje i inovacije Komisije.
Izvješće rodni jaz prikazuje kao strukturnu kočnicu rasta: procjenjuje se da su u dubokoj tehnologiji razlike spolova tijekom proteklog desetljeća Europu stajale gotovo 200 milijardi eura izgubljene vrijednosti. Zatvaranje tog jaza moglo bi otključati stotine milijardi dodatnih produktivnih eura diljem kontinenta.
Istodobno, žene bi do 2030. trebale upravljati gotovo polovicom financijske imovine u EU. Ipak, velik dio tog kapitala miruje na štednim računima umjesto da se prelijeva u inovacije. „We have good visibility in research. We know the numbers for scientists and project leaders. But once you move into innovation and venture funding, the trail goes colder”, upozorava Svíčková.
Lanac prepreka
Dokument detektira čitav niz međusobno povezanih barijera – od kulturnih stereotipa i nesvjesne pristranosti do rupa u mrežama i financijskim cjevovodima. Ženski osnivači češće dobivaju manje runde, niže valuacije i brže ispadaju iz igre nakon rane faze financiranja.
Problem, ističu praktičari, nije samo broj osnivačica nego i to tko kontrolira kapital. „It’s not enough to have women on the website. We need women with carry, with votes, and with the power to invest”, kaže Hanadi Jabado, upravljačka partnerica fonda Sana Capital.
Pristranost u samim pitching-procesima potvrđuje i Luiza Nowacka iz Vinci S.A.: „Women pitching get asked about all the risks. Men get asked about the vision.” Osnivačica i direktorica Robotikosa Aishwarya Patki još je direktnija: „Most men start at 0 or 10 per cent credibility. We start at -200 per cent.”
Venture kapital, naglašava izvješće, i dalje počiva na neformalnim mrežama i geografskim klasterima koji često isključuju one izvan etabliranih krugova. Patki to sažima: „The challenge is not how many women get funded. It’s how many even get to Series A.”
Autori zaključuju da je za zatvaranje rodnog investicijskog jaza nužna koordinirana akcija kroz cijeli inovacijski lanac – od obrazovanja i poduzetništva do upravljanja fondovima i dodjele kapitala.