Najnoviji podaci o stopama plodnosti otkrivaju dramatičan pad broja novorođenčadi diljem kontinenta, a stručnjaci upozoravaju da je minimalnih 2,1 djeteta po ženi potrebno kako bi se populacija održala.
• Njemačka je pala na stopu plodnosti od 1,35 – najnižu od 1994. godine. Savezni statistički ured napominje kako je „neto imigracija bila jedini uzrok rasta stanovništva”, i to skromnih 0,1 posto.
• Austrija bilježi rekordno niskih 1,32 djeteta po ženi. U 2024. rođeno je 77 238 beba, što je pad od 0,5 posto.
• U Italiji je stopa nataliteta kliznula na 1,18. Na svakih 1 000 stanovnika rodi se samo šest beba, dok 11 osoba umire. Osim toga, 156 000 Talijana napustilo je zemlju, a vratilo se tek 53 000.
• Francuska, nekoć europski „motor” nataliteta, pala je na 1,62 – najnižu razinu od kraja Prvog svjetskog rata. U 15 godina natalitet je smanjen za petinu.
• Engleska i Wales rijetke su iznimke: broj rođenih porastao je 0,6 posto zahvaljujući povećanju (+14 %) djece čiji su očevi stariji od 60 godina te visokom udjelu djece rođene stranim roditeljima.
• Španjolska također pokazuje blagi optimizam; procjene za 2024. sugeriraju rast nataliteta od 0,4 posto.
Stanje u Hrvatskoj
Hrvatska prati negativni europski trend. Ministarstvo demografije navodi da je fertilitet u 2023. pao na 1,47, nakon 1,53 u 2022. i 1,62 u 2021. Državni zavod za statistiku dodatno upozorava kako je broj živorođene djece lani smanjen za 5,1 posto (-1 713 beba), pa je ukupno rođeno samo 32 325 djece.
Demografi upozoravaju da dugotrajno zadržavanje ispod granice od 2,1 djeteta po ženi vodi starenju stanovništva, manjku radne snage i rastu pritiska na sustave mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Rijetke pozitivne vijesti iz Engleske, Walesa i Španjolske pokazuju da se trend može preokrenuti, no za većinu Europe – uključujući Hrvatsku – alarm je već uključen.