Europa je izgradila gotovo cijeli niz komponenti potrebnih za kvantna računala – od fotoničkih lasera njemačkog Toptice, rashladnih sustava finskog Blueforsa i danskih čipova Sparrow Quantuma do francuskog start-upa Alice & Bob koji razvija čipove otporne na pogreške. No ključni dio slagalice, softver, još uvijek nedostaje.
Kvantni inženjer i istraživač Olivier Ezratty upozorava da je „ako Europa zanemari stratešku važnost razvoja kvantnog softvera, u opasnosti da zaostane u svjetskoj utrci”, podsjećajući da se aktualna kvantna strategija Europske komisije ponajprije bavi hardverom.
Za razliku od klasičnih računala koja informacije obrađuju u bitovima 0 ili 1, kvantna računala koriste kubite koji mogu biti u više stanja istovremeno. Time složene izračune koje bi konvencionalnim strojevima trebale godine mogu riješiti u minutama ili satima – potencijal koji bi mogao prodrmati obranu, zdravstvo, kemijsku industriju i druge sektore.
Hardverska scena unutar EU-a dinamična je: finski IQM gradi vlastita kvantna računala, a francuski pružatelji oblaka OVHcloud i Scaleway već nude emulatore na kojima se može vježbati kvantno programiranje. Međutim, nedostatak specijaliziranih softverskih alata ostavlja europske inženjere da posežu za američkim otvorenim okruženjem Qiskit tvrtke IBM ili rješenjima kuća kao što su QC Ware (SAD), Riverlane (UK), Classiq (Izrael) i Horizon Quantum (Singapur).
Novac – uglavnom javni – više nije dovoljan
Iako su europske vlade dosad obilno punile kvantnu kasu, javni novac čini čak 51 % ulaganja u bloku, pokazuje McKinseyjevo istraživanje iz 2024. Za usporedbu, u SAD-u taj udio iznosi tek 2 %, a u Ujedinjenom Kraljevstvu 10 %. Istodobno je London od 2001. do 2023. prikupio 1,36 puta više privatnog kapitala za kvantne projekte nego cijeli EU.
Europska komisija u novoj strategiji priznaje „privatno ulaganje postaje ključna razdjelnica između uspjeha i neuspjeha”. Međutim, fondovi sposobni voditi kasnije, znatno veće investicijske krugove još su rijetki, upozorava Olivier Tonneau iz francuskog fonda Quantonation. Posljedica se vidi u brojkama: finski IQM prikupio je oko 200 milijuna eura, a francuski Pasqal i Alice & Bob 140 odnosno 130 milijuna. Preko Atlantika, američki QuEra je u veljači zatvorio rundu od 230 milijuna dolara, dok je IonQ povukao 360 milijuna.
Zagovornici bržeg napretka predlažu da Unija olabavi pravila za banke, osiguranja i mirovinske fondove kako bi se otvorili kasice-prasice potrebne za razvoj softvera koji će europske kubite pretvoriti u stvarne aplikacije.
Za sada se, međutim, čini da moćni europski hardver čeka svoj operativni sustav – a vrijeme neumoljivo otkucava.
