Objava o „najvećem trgovinskom sporazumu ikad” između Europske unije i Sjedinjenih Država trajala je tek nekoliko sati prije nego što su obje strane priznale – sporazum nije dovršen.
Američki predsjednik Donald Trump u nedjelju je uvjeravao da će dogovor „okrenuti novu stranicu” i da se o trgovini s Europom „godinama neće morati ni razgovarati”. Već dan kasnije američki su dužnosnici priznali da ključna poglavlja tek treba ispregovarati, a bruxelleski i washingtonski priopisi međusobno se pobijaju.
Ključne točke spora • Carine na čelik i aluminij: Bruxelles tvrdi da će dio od 8 mlrd. eura metalnih izvoza biti izuzet od Trumpove 50-postotne carine, Washington to negira. • Farmaceutika vrijedna 120 mlrd. eura: nejasno je kada bi na nju krenule najavljene carine od 15 %. • Alkohol i poljoprivreda: još se ne zna hoće li žestoka pića biti oslobođena nameta niti kako će EU „pojednostavniti” sanitarne certifikate za američko meso i mliječne proizvode. • Digitalni porezi i „napad” na američke tehnološke divove ostaju „na stolu”, poručio je američki ministar trgovine Howard Lutnick.
Bruxelles najavljuje neslužbenu zajedničku izjavu koja bi „vrlo brzo” trebala razjasniti nedoumice, potvrdio je glasnogovornik Komisije za trgovinu Olof Gill. U međuvremenu su se, navode diplomati, nizali telefonski razgovori i mailovi između Komisije i Trumpova tima. Pariz također sprema svoju strategiju: „Ovo nije kraj priče, pregovori se moraju nastaviti”, poručio je francuski predsjednik Emmanuel Macron.
„Nije sporazum, nego najava” Analitičari nude malo optimizma. Arthur Leichthammer iz Jacques Delors Centra ocjenjuje da „krajnje kaotičan proces pokazuje da ovo zapravo i nije sporazum”. Po njemu, ostavljanje otvorenih pitanja dio je Trumpove taktike: „Što više rupa, to više poluga za pritisak u budućnosti.”
Bivši glavni direktor Komisije za trgovinu Jean-Luc Demarty podsjeća da je američki predsjednik već 2018. pogazio dogovor s tadašnjim predsjednikom Komisije Jean-Claudeom Junckerom: „Imali smo zajedničku izjavu o industrijskim proizvodima bez poljoprivrede, Trump ju je ubrzo prekrojio. Ni potpis ne jamči ništa.”
Sumnjiva megapročanstva Posebno su dvojbene brojke koje je Bruxelles stavio na stol: kupnja američke energije vrijedne 750 mlrd. dolara i ulaganja od 600 mlrd. dolara u američku infrastrukturu do kraja Trumpova mandata. Komisija te obveze opisuje kao „projekcije temeljene na jasnim namjerama privatnih kompanija”, no nobelovac Paul Krugman tvrdi da je Europa „odigrala Trumpa kao početnika” jer formalno nije obećala ništa.
Leichthammer, pak, upozorava da bi ti „konkretni pragovi” mogli postati bumerang: „Trump će se rado vratiti za pola godine i reći: ‘Niste ispunili zadano, sporazum je mrtav’.”
Za sada, jedina sigurna činjenica jest najavljena stopa od 15 % kojom bi Washington, ne dođe li do novog obrata, oporezivao većinu europskog izvoza. Sve ostalo tek treba – ispregovarati.