Dublin – Obećanje o smirivanju trgovinskih tenzija između Europske unije i Sjedinjenih Država donijelo je malo olakšanja irskoj farmaceutskoj industriji. Po okvirnom sporazumu predstavljenom ovaj tjedan, na većinu europskih proizvoda u SAD-u će se primjenjivati carina od 15 %. No farmaceuti strahuju da bi paralelna istraga po američkom zakonu Section 232 – kojom se predsjednik Donald Trump poziva na „nacionalnu sigurnost” – mogla donijeti još veće namete i dodatno poremetiti globalne lance opskrbe.
• Farmaceutski proizvodi čine više od 58 mlrd € od ukupno 72,6 mlrd € irskog izvoza u SAD; sektor zapošljava oko 50 000 ljudi i ključan je za model izravnih stranih ulaganja u zemlji.
• Bijela kuća zasad tvrdi da će EU, čak i nakon istrage, plaćati „samo” 15 % carine, ali trgovinski pravnici upozoravaju na mogućnost „slaganja” različitih carina ako Trump promijeni pravila, kao što je učinio sa čelikom i aluminijem.
• Odluka o Section 232 za farmaceutske proizvode mora stići do kraja prosinca 2025., no izvješće bi moglo biti gotovo već za tri tjedna.
Politička nervoza u Dublinu
Tánaiste Simon Harris priznao je da „bilo kakve carine imaju posljedice” te pozvao tvrtke da traže nova tržišta. Neimenovani ministar iz vlade dodao je kako je „još mnogo toga nepoznato, osobito za farmaceutiku i poluvodiče”.
Predsjednik poslovne udruge Ibec Danny McCoy upozorava da „15 % i dalje predstavlja znatan teret”, a da stabilnost stope ovisi o ishodu istrage. Europarlamentarac Seán Kelly ipak vidi „pozitivniji izgled nego prije” i apelira na blisku suradnju s poduzećima.
Oštra retorika iz Washingtona
Trenutni smjer Bijele kuće ne ulijeva sigurnost. Ministar trgovine Howard Lutnick ranije je Irsku nazvao omiljenom „poreznom smicalicom”, dok je predsjednik Trump u travnju poručio: „Sve što trebam jest uvesti carinu. Što je viša, to će se brže vratiti kući.” To se uklapa u strategiju koja zahtijeva 600 mlrd $ novih europskih ulaganja u SAD, dio kojih se očekuje upravo od farmaceutskih divova.
Industrija uzvraća
Europska farmaceutska federacija EFPIA poručuje da su carine „tup instrument” koji bi ugrozio ulaganja u istraživanje i otežao dostupnost lijekova pacijentima s obje strane Atlantika. Udruženje Medicines for Europe upozorava na potencijalno „ogromnu novu lavinu nestašica” esencijalnih lijekova u SAD-u.
Brojke su neumoljive. Analitičari ING-a procjenjuju da bi 15 % carina mogla srezati irski izvoz lijekova u SAD za 8,7 mlrd € godišnje, a gubitke EU-a smještaju između 18 i 22 mlrd €. U Americi bi to, prema procjenama, povećalo cijene lijekova za 5 – 10 %, odnosno do 30 mlrd $ godišnje – teret koji bi posebno osjetili bolnice i pacijenti nižih primanja.
Pripreme i plan B
Dok vlada sutra okuplja Nacionalni trgovinski forum kako bi procijenila posljedice, kompanije se već prilagođavaju. Sanofi je prodao pogon u New Jerseyu tvrtki Thermo Fisher kako bi zadržao dio proizvodnje u SAD-u, Roche puni američka skladišta, a drugi proizvođači zaključuju nove ugovore o uslužnoj proizvodnji.
Iako su burze zasad reagirale s mjerom optimizma, irski čelnici upozoravaju da bi pogrešan potez u narednim mjesecima mogao dugoročno oštetiti i europske izvoznike i američke pacijente. Uoči mogućeg carinskog udara, poruka iz Dublina i Bruxellesa svodi se na isto: vrijeme curi, a sigurnost opskrbe lijekovima nikad nije bila krhkija.