Američka središnja banka zadržala je ključni raspon kamatnih stopa na 4,25-4,5 posto, no odluka je naišla na najjači otpor unutar Upravnog odbora u više od tri desetljeća.
Guverner Christopher Waller i potpredsjednica za superviziju Michelle Bowman glasovali su protiv većine, tražeći snižavanje kamata za četvrtinu postotnog boda. Posljednji put da su se dvoje guvernera otvoreno suprotstavili konsenzusu bio je prosinac 1993., pokazuju podaci Fedova ogranka u St. Louisu.
Nejedinstvo na vrhu Feda rijetka je pojava. U cijeloj 2024. godini zabilježena su samo dva izdvojena glasa, dok u 2023. nije bilo nijednog. Neslaganja češće dolaze iz regionalnih čelnika, no ovaj put podjela je izbila u samom središtu sustava.
Waller je još 17. srpnja upozorio da gospodarstvo „još raste, ali znatno slabijim tempom” te ocijenio da bi Odbor trebao preduhitriti mogući pad potražnje za radnom snagom. Privremeni inflacijski učinci Trumpovih carina, smatra, Fed može zanemariti.
Bowman je 23. lipnja ustvrdila da carine predsjednika Donalda Trumpa neće ozbiljnije pogurati cijene i poručila da je „vrijeme da se na sjednici krajem srpnja” razmotri rez kamatnih stopa, sve dok pritisci ostanu ograničeni.
Trump je više puta javno napao predsjednika Feda Jeromea Powella zbog odbijanja bržeg rezanja kamata, premda je upravo bivši predsjednik imenovao i Wallera i Bowman. Powellov mandat istječe u svibnju iduće godine, a mediji navode Wallera kao mogućeg nasljednika.
Za sada većina Odbora drži da su postojeće stope prikladne, ali dvostruki izdvojeni glas signalizira sve snažniju raspravu o tome kada i koliko olabaviti monetarnu politiku kako bi se očuvalo zapošljavanje bez poticanja inflacije.