Turistički Dubrovnik ulazi u 2026. s neuobičajenom dozom opreza. Gradonačelnik Mato Franković već je početkom mjeseca javno upozorio kako bi predstojeća sezona mogla biti „operativno i tržišno najzahtjevnija” u posljednjih nekoliko godina, uz „realnu mogućnost nešto slabijih rezultata” u usporedbi s prošlom godinom.
Franković problem vidi u nizu negativnih komentara gostiju o „neujednačenom omjeru cijene i kvalitete usluge”. Jedan od najizrazitijih simptoma je percepcija Dubrovnika kao preskupe destinacije, što bi, u kombinaciji s globalnim nesigurnostima i rastom troškova putovanja, moglo rasteretiti ulice Straduna – ali i gradsku blagajnu.
Takvu procjenu dijeli i dugogodišnji direktor agencije Dubrovnik Travel Daniel Marušić. Trenutačno poslovanje opisuje kao stabilno, no podsjeća da je grad „izražena aviodestinacija i pod povećalom”. Prema njegovim riječima, poskupljenje energenata i avionskih karata moglo bi odvratiti dio potencijalnih posjetitelja.
„Reakcije na skupoću Dubrovnika postale su čak i oštrije pa se prilagođavaju proračuni”, kaže Marušić, ističući da gosti sve češće traže destinacije gdje će za isti novac dobiti više. Dodaje kako se dugoročno ne može oslanjati na kvantitetu: „Potrebna je dugogodišnja vizija s ulaganjem u kvalitetu, a ne kvantitetu.”
Uz tradicionalne ljetne gužve koje i dalje opterećuju strogi centar, dvojac smatra da će pritisak na infrastrukturu biti nešto manji upravo zbog potencijalnog pada broja dolazaka. No i takav ‘predah’ ima cijenu: manji promet mogao bi značiti i slabiju popunjenost smještaja, što bi turističkom sektoru golemo ovisnom o ljetnim prihodima otvorilo nova pitanja opstojnosti.
Turistički profesionalci zato već sada pozivaju na konzistentnu strategiju koja će, kako kažu, uskladiti cjenovnu politiku, kvalitetu usluge i održivo upravljanje destinacijom. Hoće li ta nastojanja stići na vrijeme, moglo bi se vidjeti već ovog ljeta – a Dubrovnik će pritom biti ogledni primjer kako se luksuzna povijesna destinacija prilagođava nepredvidivoj mješavini globalne geopolitike i lokalne skupoće.