Europska komisija ovaj će tjedan predstaviti dugo odgađani prijedlog novog klimatskog cilja: do 2040. emisije stakleničkih plinova trebale bi se smanjiti za 90 % u odnosu na 1990. godinu. No nacrt izmjena Europskog zakona o klimi donosi neočekivani dodatak – od 2036. do tri postotna boda tog cilja mogle bi se ostvariti međunarodnim ugljičnim kreditima kupljenima u Africi i Latinskoj Americi.
Takav pristup prvi put bi omogućio da se dio europskih obveza ispuni izvan granica Unije, za razliku od sadašnjih ciljeva za 2030. i 2050. koji se moraju dosegnuti isključivo domaćim mjerama. Ekološke udruge odmah su reagirale optužujući Bruxelles da „razvodnjava“ klimatsku ambiciju i odgađa nužne reforme unutar EU-a.
Povjerenik za klimu Wopke Hoekstra smatra da bi suradnja s državama globalnog juga mogla biti win-win scenarij: „Planetu nije stalo do toga gdje uzimamo emisije iz zraka. Morate poduzeti mjere svugdje.“ Dodao je da zemlje u razvoju „imaju ogroman interes“ za projekte poput pošumljavanja ili obnove šuma, ali naglasio kako krediti moraju biti dodatak, a ne zamjena njihovim vlastitim naporima.
Hoekstra priznaje da je dosadašnje tržište kompenzacija često produciralo „bezvrijedne“ kredite: „Sve stoji ili pada s integritetom takvog sustava, gdje je certificiranje i provjera apsolutno neophodna.“
Među državama članicama nema jedinstvenog stava. Francuska i nekolicina saveznika zagovaraju odvajanje domaćeg cilja od tzv. nacionalno određenog doprinosa (NDC) prema Pariškom sporazumu. Time bi se brojka za 2040. mogla odgoditi, a NDC za 2035. usvojiti već u rujnu – potencijalno s manje ambicioznom putanjom.
EU, poput ostalih potpisnica Pariškog sporazuma, mora predati novi NDC prije klimatskog summita Cop30 u brazilskom Belému u studenome. Za sada je malo država objavilo svoje planove, a ključnu pažnju privlači Kina, posebice nakon što su Sjedinjene Države pod Donaldom Trumpom privremeno napustile sporazum. Hoekstra je Peking izravno prozvao zbog najava gradnje novih termoelektrana na ugljen, istaknuvši da je to „vrlo loša ideja“ i protivno dogovoru postignutom na Cop28 o postupnom napuštanju fosilnih goriva.
Rasprava o europskom cilju za 2040. godini, zakazana za srijedu, pokazat će hoće li prijedlog o međunarodnim ugljičnim kreditima preživjeti otpor aktivista – ali i sumnjičavost dijela država članica koje strahuju od kompromitiranja vjerodostojnosti klimatske politike Unije.