Hrvatska je usvojila Plan upravljanja migracijama i azilom do 2030. kojim nastoji smanjiti nezakonite migracije, razviti održiv sustav azila i potaknuti zakonite dolaske, uz pojačanu suradnju s državama izvan Europske unije.
Ključne odrednice
• Pet strateških ciljeva uključuje sprječavanje nezakonitih kretanja, učinkovit sustav azila, poticanje legalnih dolazaka, integraciju osoba pod međunarodnom zaštitom i jačanje međunarodne suradnje.
• Organizirane skupine krijumčara, prema procjenama, godišnje zarađuju od 4.7 do 6 milijardi eura, a od 2016. poginulo je više od 28 000 migranata.
• Frontex je u 2024. zabilježio 239 000 nezakonitih ulazaka u EU, 38 % manje nego 2023. Zapadnobalkanskom rutom prošlo je 21 520 ljudi, pad od 78 %.
Operativna skupina ZeBRa
Hrvatska, zajedno sa Slovenijom kao suvoditeljicom te Bosnom i Hercegovinom kao partnerom, predvodi Operativnu radnu skupinu „ZeBRa” (Zapadnobalkanska ruta). U skupinu su se pridružile Njemačka, Rumunjska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska. Model rada omogućuje brzu razmjenu obavještajnih podataka preko sustava EUROPOL-a i učinkovitije otkrivanje mreža krijumčara.
Trendovi na terenu
• 2023. je zabilježen rekordnih 69 726 nezakonitih ulazaka u Hrvatsku. Prošle godine broj je pao na 29 294 (−58 %).
• Pad se nastavlja i 2024.; u prvih pet mjeseci evidentirano je 4 761 nezakonito prekoračenje granice.
• Lani je otkriveno 1 664 kaznena djela povezana s krijumčarenjem, a prijavljena je 1 611 osoba – 11 % više nego godinu ranije.
Migrantske rute
Najveći pritisak bilježi se na središnjem dijelu granice s Bosnom i Hercegovinom. Migranti najčešće pješice slijede prometnice ili željezničke pruge, a često koriste čamce za prelazak Save u brodsko-posavskoj županiji.
Digitalni alat protiv kriminala
Plan naglašava potrebu praćenja online oglašavanja krijumčarskih „usluga”, uključujući prodaju krivotvorenih dokumenata i plaćanje kriptovalutama. Uspjeh ovisi o suvremenim digitalnim rješenjima i još čvršćoj razmjeni podataka među državama EU-a i susjednim trećim zemljama.
Širi europski okvir
Dokument poziva na veću usklađenost nacionalnih mjera s politikama Unije te snažniju upotrebu kapaciteta agencija poput Frontexa i EUROPOL-a. Također se predlaže uključivanje zemalja zapadnog Balkana u postojeće europske i regionalne inicijative radi sveobuhvatnog nadzora migrantskih kretanja.
Zaključak
Pad broja nezakonitih prelazaka granice ohrabrujući je znak, no MUP upozorava da pritisak na kopnene i vanjske granice EU-a ostaje visok. Sustavni nadzor, međunarodna suradnja i tehnološke inovacije stoga ostaju temelji hrvatske strategije do kraja desetljeća.