Bruxelles je privremeno povukao prijedlog o drastičnom snižavanju gornje cijene ruske nafte, nakon što je novi val sukoba između Izraela i Irana potaknuo strahove od naglog skoka cijena energenata.
Prema ranijem planu, ministri vanjskih poslova država članica Europske unije trebali su u ponedjeljak raspravljati o spuštanju limita s 60 na 45 dolara po barelu, što bi Rusiji uskratilo milijarde dolara prihoda potrebnih za financiranje rata u Ukrajini. No dva diplomatska izvora potvrdila su da je „zbog volatilnosti na tržištu izazvane situacijom na Bliskom istoku” rasprava skinuta s dnevnog reda.
Jedan je diplomat opisao raspoloženje riječima: „Ideja o snižavanju cjenovnog plafona vjerojatno neće proći u ovim okolnostima.” Isto je, prema njegovim riječima, potvrđeno i na sastanku skupine G7 u Kanadi, gdje su se države dogovorile da je „trenutačno prerizično” donositi odluku.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen priznala je da su dosadašnje mjere „imalo mali učinak”, ali je istaknula da, uz rast cijena, i postojeći mehanizam „ipak služi svrsi”.
Snižavanje plafona na 45 dolara prvi je predložila Ukrajina, a ideja je uvrštena u nacrt 18. paketa sankcija EU-a. Analitičari, međutim, upozoravaju da bi plan bio neprovediv bez potpore Sjedinjenih Američkih Država. „Kap bez američkog pristanka ne bi bio djelotvoran. Riječ je o kartelu kupaca u kojem SAD mora sudjelovati”, tvrdi stručnjakinja za sankcije Maria Šagina iz Međunarodnog instituta za strateške studije.
Šagina naglašava i probleme s provedbom postojećih mjera: „Trenutačno se oko 90 posto ruske sirove nafte isporučuje po cijenama iznad gornje granice.”
Cijene nafte naglo su porasle nakon razmjene napada između Izraela i Irana. Europski ministri vanjskih poslova u petak se sastaju s iranskim kolegama u Ženevi, dok se u Washingtonu razmatraju opcije, uključujući mogući američki napad na iranske nuklearne objekte.
