ZAGREB – Hrvatsko-mađarska energetska linija zahuktala se nakon što je šef mađarske diplomacije Péter Szijjártó u televizijskom razgovoru 26. kolovoza poručio da je „skandalozno” što Hrvatska, uz ograničene kapacitete, naplaćuje visoku tranzitnu naknadu za transport nafte prema Mađarskoj i Slovačkoj.
Szijjártó je podsjetio da su zbog ukrajinskih napada na naftovod Družba Budimpešta i Bratislava primorane tražiti alternativni pravac – Jadranski naftovod (Janaf). Prema njegovim riječima, postojeći kapacitet „nije dovoljno pouzdana zamjena” jer „ne može sam zadovoljiti potrebe dviju zemalja”, a hrvatska je strana, tvrdi, na zahtjev za proširenjem odgovorila višom cijenom umjesto investicijom.
Na optužbe je uzvratio hrvatski ministar gospodarstva Ante Šušnjar. „Uložili smo značajna sredstva u poboljšanje naše energetske infrastrukture. Prije svega, benefite od te investicije imat će susjedne zemlje – Slovenija i Mađarska”, rekao je, naglasivši kako je Hrvatska „stavila na raspolaganje sve svoje kapacitete” za sirovu naftu i ukapljeni plin.
Šušnjar tvrdi da Janaf može prevesti cjelokupnih 13 milijuna tona sirove nafte koliko godišnje troše dvije rafinerije u vlasništvu MOL-a, te očekuje da će „cijene transporta padati što se više cjevovod bude koristio”. Time je, kaže, Zagreb pokazao solidarnost, dok se istodobno jača sigurnost opskrbe u široj regiji.
Sukob retorika oko cijene i kapaciteta dodatno pojačava pritisak na obje vlade uoči jeseni, kada potrošnja energenata tradicionalno raste. Dok Budimpešta traži brže proširenje naftovoda i niže tarife, Zagreb uvjerava da infrastruktura već sada može podnijeti mađarske potrebe – samo ju treba u potpunosti iskoristiti.
