Dvije i pol godine nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u mnogim europskim prijestolnicama ponovno se govori o – i uvodi – obveznom služenju vojske. Proces se odvija gotovo istom brzinom kojom je prije četvrt stoljeća ukinut.
• Tko je i kada ukidao redovni rok?
– Španjolska ga je napustila 2001.
– Francuska ga je prekinula pet godina ranije, 1996.
– Belgija je to učinila još 1994.
– Italija je slijedila 2005.
– Hrvatska je u mirovne prognoze povjerovala 2007.
„Kraj povijesti”, kako je politički filozof Francis Fukuyama nazvao prividnu eru bez velikih ratova na Zapadu, trajao je tek desetak godina. Vladimir Putin i njegovo slanje tenkova preko ukrajinske granice iz temelja su promijenili sigurnosnu kalkulaciju europskih vlada.
• Što se mijenja danas?
Invazija Kremlja otvorila je pitanje koliko su europske vojske doista spremne za konvencionalni rat. Odgovor nekih zemalja glasi – ponovno uvesti vojni rok. Čitav niz država, uključujući demografski i gospodarski najjaču članicu Europske unije, Njemačku, javno razmatra ili već provodi obveznu mobilizaciju nove generacije regruta.
I dok su anketna istraživanja pokazala kako potpora takvim potezima postoji, ona nije jednako snažna posvuda. Neke nacije zaziru od „ginuti za domovinu”, druge se, suočene s realnom prijetnjom na istoku, žele vratiti konceptu „narodne vojske”.
• Što čeka Hrvatsku?
Hrvatska je prije 17 godina zaključila da joj profesionalna vojska i NATO-vo sigurnosno jamstvo dostaju. No kako se sigurnosna karta Europe mijenja iz dana u dan, pitanje ponovne reaktivacije ročne obveze neizbježno se vraća na dnevni red – ovaj put ne samo u Zagrebu nego na cijelom Starom kontinentu.
