Dva tjedna nakon nenadanog susreta Donalda Trumpa i Vladimira Putina na Aljasci borbe u Ukrajini ne jenjavaju – ruski dronovi i dalje pogađaju civilne ciljeve, a među poginulima sve je više djece. Ipak, iza kulisa diplomatske delegacije ubrzano slažu nacrt mogućeg mirovnog sporazuma.
• Europski prijedlog: tampon-zona od 40 kilometara Na neformalnom sastanku ministara obrane i vanjskih poslova EU u Kopenhagenu Europljani su predstavili ideju stvaranja 40 kilometara duboke demilitarizirane zone duž crte bojišnice. Ukrajinske bi snage pritom zadržale pravo braniti ojačanu granicu, uz nastavak europskog programa obuke i opskrbe oružjem.
• Američka karta: privatne vojne kompanije Washington, navodi britanski Telegraph, razmatra posve drukčiji model – umjesto regularne američke vojske postratnu sigurnost preuzele bi američke privatne vojne kompanije. Za administraciju Donalda Trumpa to bi značilo ispunjeno obećanje o „nema novih ratova”, dok bi Moskvi bilo lakše prihvatiti strane plaćenike nego službene postrojbe NATO-a.
Prema konturama dogovora njihovi bi zadaci obuhvaćali: • zračni nadzor bojišta, • obuku ukrajinskog vojnog osoblja, • pomorske misije na Crnom moru.
Usto bi američki izvođači gradili utvrde duž nove granice, a Kijev bi kupovao sustave Patriot, HIMARS i drugu opremu – čime bi Bijela kuća dobila i ekonomski poticaj. Cijeli aranžman vezao bi se uz sporazum Washingtona i Kijeva o eksploataciji ukrajinskih nalazišta rijetkih zemnih elemenata.
Za razliku od ruske skupine Wagner, američke kompanije zapošljavaju bivše vojnike, policajce i specijaliste te se plaćaju po učinku, bez dugoročnih državnih obveza.
• „Kineska mirovna misija” – ideja koja izaziva otpor Financial Times doznaje da Trumpovi dužnosnici razmatraju uključivanje kineskih mirovnih snaga kako bi se Putinu ponudila dodatna garancija. Bijela kuća to službeno demantira, a Volodimir Zelenski podsjeća zašto je Kijev i ranije odbio sličan prijedlog: „Nisu pomaknuli prstom da nam pomognu otkad je počeo rat. Štoviše, aktivno su nam odmogli time da su Rusiji otvorili svoje tržište dronovima.”
• Lavrovljev „biser” s pravom veta Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov predložio je da sigurnost u poslijeratnoj Ukrajini jamči Vijeće sigurnosti UN-a – tijelo u kojem Rusija i Kina imaju pravo veta. Ideja je ekspresno odbačena, baš kao i prethodni prijedlozi koji bi zacementirali ruski utjecaj.
Diplomatski maraton stoga ulazi u novu, osjetljivu fazu: zapadni akteri žele zakočiti rat bez slanja regularnih trupa, Moskva traži rješenje koje neće izgledati kao poraz, a Ukrajina inzistira na realnim sigurnosnim jamstvima. Dok pregovarači skiciraju tampon-zone i liste oružja, na terenu svaki novi napad podsjeća koliki je jaz između stola za crtanje i rovova.
