Broj poginulih tijekom najžešćih prosvjeda u Iranu od 2022. premašio je 500, navode organizacije za ljudska prava. Američka udruga HRANA objavila je da je do nedjelje potvrđena smrt 490 prosvjednika i 48 pripadnika sigurnosnih snaga, dok je uhićeno više od 10 600 osoba.
Prosvjedi su započeli 28. prosinca zbog rasta životnih troškova, no ubrzo su prerasli u otvoreno protivljenje vjerskom vodstvu koje zemljom upravlja od Islamske revolucije 1979. godine. Vlada tvrdi da iza nemira stoje Sjedinjene Države i Izrael.
Internetska blokada otežava protok informacija iz zemlje od četvrtka, ali na društvenim mrežama i dalje se pojavljuju snimke noćnih marševa u Teheranu. Državna televizija u nedjelju je prikazala desetke crnih vreća s tijelima u gradskoj mrtvačnici, uz tvrdnju da su "žrtve terorističkih napada".
Istodobno, iranski policijski zapovjednik Ahmad Reza Radan poručio je da su sigurnosne snage "pojačale napore" u obračunu s prosvjednicima. Bivši američki predsjednik Donald Trump upozorio je da će intervenirati bude li nad prosvjednicima upotrijebljena sila, a Teheran mu odgovara prijetnjom napada na američke baze u regiji.
Napetost dodatno prati Izrael. Izraelski vojni dužnosnici, koji su tijekom vikenda sudjelovali na sigurnosnim konzultacijama, poručuju da prosvjede smatraju unutarnjim iranskim pitanjem, ali i da su spremni "upotrijebiti silu ako bude potrebno".
Sve oči sada su uprte u Teheran, Washington i Jeruzalem, dok porast broja žrtava povećava pritisak na iranske vlasti da zaustave krvavi obračun s prosvjednicima.
