Administracija Donalda Trumpa od 1. siječnja uvodi najširu rundu restrikcija dosad, postavljajući 39 država – uz Palestinsku samoupravu – pod strogi režim ulaska u Sjedinjene Američke Države.
Najveći udar doživljavaju:
• potpuna zabrana: Burkina Faso, Mali, Niger, Južni Sudan, Sirija i putnici s dokumentima Palestinske samouprave; • prelazak s djelomičnih na potpune zabrane: Laos i Sijera Leone; • nova djelomična ograničenja: još 15 pretežno afričkih država.
Već od lipnja na crnoj listi potpunih zabrana nalaze se Afganistan, Čad, Ekvatorijalna Gvineja, Eritreja, Haiti, Iran, Libija, Mjanmar, Republika Kongo, Somalija, Sudan i Jemen, dok su Burundi, Kuba, Togo i Venezuela pod blažim režimom.
Trump tako radikalizira odluku iz 2017., kada je tzv. „muslimanska zabrana putovanja” obuhvatila šest većinski muslimanskih zemalja. Njegov nasljednik Joe Biden ukinuo je taj paket 2021., no povratak republikanca u Ovalni ured vraća i politiku zabrana – ovoga puta u proširenom obliku.
Bijela kuća tvrdi da mjere štite nacionalnu sigurnost, najavljujući iznimke za stalne stanovnike, diplomate, nositelje određenih viza i sportaše. Kritičari pak upozoravaju da se pojedinačni sigurnosni incidenti koriste za kolektivno kažnjavanje milijuna ljudi te podsjećaju kako statistike pokazuju niže stope kriminala među imigrantima nego među američkim državljanima.
Posljedice su već jasne: razdvojene obitelji, zamrznuti poslovni i akademski projekti te dodatne prepreke za one koji u SAD-u traže sigurnost ili nove prilike. Washington time, poručuju analitičari, zatvara vrata legalnim migracijskim kanalima dok istodobno pooštrava retoriku o kontroli granica.
