Val prosvjeda braniteljskih udruga posljednjih je dana doveo do prekida predstave na festivalu „Nosi se” u Benkovcu i otvorenih prijetnji da će se sličan „benkovački scenarij” ponoviti na šibenskom festivalu „Fališ”. Branitelji tvrde da samo "čuvaju istinu o temeljima hrvatske države", zahvaljujući se premijeru Andreju Plenkoviću, predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću i potpredsjedniku Vlade Ivanu Anušiću na, kako kažu, jasnim političkim signalima.
Istodobno, književnik Miljenko Jergović na pročelju zgrade u kojoj stanuje pronašao je grafit s izravnom prijetnjom njegovu životu, što je dodatno pojačalo nervozu na kulturnoj sceni.
Na takvo ozračje reagiralo je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU), objavivši detaljne „Preporuke” članovima koji rade u javnom prostoru. Među ostalim, u njima se savjetuje provjera dozvola, osiguranje zaštite tijekom postavljanja radova te "senzibiliziranje različitih društvenih skupina" ako tema može izazvati prijepor. HDLU napominje kako se svaki oblik vandalizma smatra "neprihvatljivim i duboko zabrinjavajućim".
Reakcije su snažne i podijeljene. Kazališni glumac i ratni veteran Milivoj Beader smatra da je dokument simptom šireg političkog pritiska:
„Sve se događa pod blagoslovom premijera Plenkovića, on je jedan od glavnih krivaca za ovu krizu – od Jergovića do uzvika ‘Za dom spremni’. Branitelji se ponašaju kao najgori staljinisti, zabranjuju elementarne slobode, zatiru ljudska prava.”
Beader upozorava da bi odustajanje od festivala u Benkovcu otvorilo put zabrani „i svega ostalog”.
Predsjednik HDLU-a Tomislav Buntak tvrdi, pak, da je namjera bila isključivo praktična pomoć umjetnicima: „Ne vidim kako ih je itko mogao shvatiti negativno. Nema tu nikakve autocenzure ni prisile; povod su bila nedavna uništavanja instalacija na Europskom trgu u Zagrebu.”
Sukob interpretacija otvara pitanje tko zapravo definira granice slobode umjetničkog izraza u Hrvatskoj: institucije, braniteljske udruge ili sami autori. Dok HDLU poziva na oprez i pravnu sigurnost, dio umjetničke zajednice strahuje da bi „preporuke” mogle postati prešutni pritisak na nepoželjne teme – posebno u vrijeme kada se prosvjedi, prijetnje i zabrane šire iz lokalnih sredina prema nacionalnoj kulturnoj sceni.
