Europski proizvođači našli su se između dviju vatra: Washington od 1. kolovoza prijeti novom, čak 30-postotnom tarifom na uvoz iz Europske unije, a istodobno jačanje eura prema dolaru dodatno im reže konkurentnost na američkom tržištu.
Kad valuta izvoza jača, roba nominirana u toj valuti automatski poskupljuje za kupce u inozemstvu. Talijanski predstavnik industrijske udruge Emanuele Orsini upozorava da je „jeftiniji dolar sam po sebi svojevrsna najviša carina” te da bi novi namet od 30 posto „oteo kontrolu” nad cijenama. Gubici talijanske prehrambene industrije, čiji je SAD ključno tržište, brojali bi se u milijardama eura, procjenjuje Orsini.
Prema preliminarnom popisu objavljenom sredinom srpnja, Trumpova administracija carinila bi zrakoplove i dijelove, automobile, alkoholna pića, parfeme, luksuzne artikle te prehrambene proizvode poput sira, maslinova ulja i čokolade. Ti proizvodi čine oko 60 % ukupnog izvoza EU-a u SAD, pa bi udarac bio snažan, upozoravaju analitičari Hrvatske udruge poslodavaca.
HUP procjenjuje da bi, ostanu li tarife na snazi, smanjena vanjska potražnja, pad povjerenja i investicija mogli gurnuti Uniju u blagu recesiju. Bruxelles već priprema protumjere, što najavljuje spiralu poskupljenja i s ove strane Atlantika.
Tečajni efekt dodatno komplicira sliku. Euro se već tjednima drži iznad 1,16 dolara, unatoč činjenici da je Europska središnja banka rezala kamatne stope kako bi oslabjela zajedničku valutu i potaknula rast. Analitičari očekuju da će ECB u skoroj sjednici zaustaviti daljnje rezove, dok američki predsjednik Donald Trump pritišće šefa Feda Jeromea Powella da učini suprotno. Ako Fed na jesen ipak krene s rezanjem svojih stopa, razlika između dviju valuta mogla bi se smanjiti, ali ključno će i dalje biti koji je blok percipiran kao gospodarski i politički stabilniji.
Hrvatski izvoz u SAD skroman je i koncentriran na manje cjenovno osjetljive sektore poput farmaceutike i IT-ja, pa bi izravni učinak carina bio ograničen. Međutim, svako usporavanje u Njemačkoj, Italiji ili Francuskoj posredno pogađa i hrvatske dobavljače. Za razliku od eurozone, Hrvatska se trenutno suočava s rastom inflacije potaknutim turističkom sezonom, a HNB je već pooštrio uvjete kreditiranja kako bi rashladio tržište potrošačkih kredita.
Pritiske na izvoz, potvrđuju ekonomisti, ovoga puta ne diktira samo visina carinskih stopa nego i snaga valute – kombinacija koja bi, nastavi li se, mogla presudno preoblikovati transatlantsku trgovinu.
