Hrvatsko gospodarstvo bi i 2026. trebalo bilježiti solidno povećanje BDP-a od oko tri posto, pokazuju najnovije procjene kreditno-osiguravateljske kuće Coface. Glavni pokretači ostaju snažna domaća potražnja, povoljniji troškovi financiranja i kontinuiran priljev europskog novca, pri čemu je do 2027. planirano povući oko 10 milijardi eura iz fondova EU-a (oko 12 % BDP-a).
Balans prednosti i slabosti
Coface u izvješću Hrvatsku svrstava u kategoriju rizika A3, dok je poslovna klima ocijenjena visokih A2. Kao ključne adute navodi se:
• mediteranska obala i bogata kulturna baština koja puni turističku kasu;
• kvalitetna prometna i energetska infrastruktura te rana diversifikacija izvora energije;
• članstvo u NATO-u, eurozoni i Schengenu uz nisku stopu kriminala.
No analitičari podjednako naglašavaju niz kroničnih slabosti: preveliku ovisnost o europskom turizmu, skromnu industrijsku bazu, trajni odliv stanovništva i nedostatak kvalificiranih radnika, premala ulaganja u istraživanje i razvoj te teret birokracije i korupcije. Dodaju i da su suše, poplave i požari sve ozbiljniji klimatski rizici.
Ključni makro pokazatelji za 2026.
• Rast BDP-a: 3 %
• Inflacija: 3 % (pad s rekordnih 10,7 % u 2022.)
• Proračunski saldo: −3 % BDP-a (nakon suficita od 0,4 % u 2022.)
• Javni dug: 56 % BDP-a (stabilno)
• Platna bilanca: −2,5 % BDP-a (zbog rasta uvoza)
Tko s kim trguje
Najvažnija izvozna odredišta ostaju Njemačka (12 %), Italija, Bosna i Hercegovina i Slovenija (po 11 %), dok su uvozno prvo mjesto drže Njemačka (14 %), Italija (13 %) i Slovenija (12 %). Među glavnim izvoznim artiklima izdvajaju se energenti, strojevi te farmaceutski proizvodi.
Globalna pozornica i upozorenje za Europu
Glavni izvršni direktor Cofacea Xavier Durand podsjetio je da je 2025. bila „puna neizvjesnosti i volatilnosti”, no zaključuje da se „triler iz 2025. godine nikada nije pretvorio u film katastrofe”. Globalni BDP lani je ipak narastao 2,8 %, pri čemu su razvijene ekonomije rasle 1,8 %, a tržišta u razvoju 4 %.
Za 2026. Durand najavljuje „trenutak istine” u kojem će svjetsko gospodarstvo morati prihvatiti „novu normalu” sporijeg rasta, a inflacija se postupno smiruje uz trajnu prijetnju geopolitičkih napetosti. Posebno upozorava na moguće produbljivanje razilaženja unutar Europske unije, što – ako se ne zauzda – može dovesti čak i do raspada bloka.
„Europa mora pronaći agilan model rasta koji se inteligentno oslanja na glavne konkurente, a istodobno ostaje vjerna vrijednostima koje podupiru njezin prosperitet”, zaključuje Durand.
Što slijedi za Hrvatsku
Ako se nastavi povoljno iskorištavanje europskih sredstava i održi potražnja, Zagreb bi mogao zadržati zdrav tempo razvoja uz daljnje smanjenje omjera duga. No rast rashoda za plaće i mirovine prijeti proračunskom saldu, dok bi rast uvoza i dalje mogao pogoršavati platnu bilancu. Ključan će, stoga, biti odgovor na dugogodišnje strukturalne slabosti – od birokracije do iseljavanja – kako bi se momentum pretvorio u održivi, inkluzivni rast.