Rast broja stavki poput regresa, božićnice, dara za dijete i terenskoga dodatka posljednjih je godina vidljivo podebljao isplatne liste, ali pritom oslabljuje temelje mirovinskog i zdravstvenog sustava, pokazuju najnoviji podaci Porezne uprave i Državnoga zavoda za statistiku (DZS).
Prema DZS-u, prosječna brutoplaća u studenome 2025. bila je 24,66 % viša nego u studenome 2023., dok su ukupne neoporezive isplate u istom razdoblju skočile čak 39,61 %. Sindikati u tom raskoraku vide jasan signal da poslodavci imaju prostora za trajno dizanje osnovnih plaća, ali radije biraju model koji ne zahtijeva plaćanje doprinosa.
„Iza naizgled debljih plaća krije se tiha erozija radničkih prava”, upozorava Izabela-Delfa Mišić, gospodarska savjetnica Nezavisnih hrvatskih sindikata. Ističe da je praksa posebno raširena u privatnom sektoru s niskom razinom sindikalne organiziranosti, dok se u granama pokrivenim kolektivnim ugovorima neoporezivi primitci dijele transparentnije i uz jasna pravila.
Dugoročna cijena kratkoročnog dobitka Neoporezivi dodaci ne ulaze u osnovicu za obračun doprinosa, pa time ne jačaju fondove iz kojih se financiraju mirovine i zdravstvene usluge. Sindikati upozoravaju da takav trend danas povećava neto dohodak, ali sutra donosi niže mirovine, slabije naknade i veću izloženost socijalnim rizicima.
Mišić zaključuje da ubrzano širenje neoporezivih isplata „izravno potkopava” međugeneracijsku solidarnost na kojoj počiva hrvatski sustav socijalne sigurnosti i poziva na sustavno rješenje koje će potaknuti rast osnovnih plaća, a ne zaobilaznih dodataka.