Država je spremna otkupiti preostalih 36,27 % vlasništva nad zagrebačkim Vjesnikovim neboderom, no plan bi se mogao sudariti s odbijanjem dijela suvlasnika.
Prema dosad najavljenom modelu, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine naručuje procjenu tržišne vrijednosti nekretnine koja bi poslužila kao temelj za isplatu. Republika Hrvatska već kontrolira 63,73 % udjela, a ostatak je raspoređen ovako:
- VLM Cvjetno nekretnine (Večernji list) – 11 %
- FNG nekretnine (Fortenova) – 10,9 %
- Allegheny fond – 7 %
- Hrvatski olimpijski odbor – 4,85 %
- fizička osoba Krešo Culjak – 1,32 %
- Plavi radio – 1,2 %
Zakonske mogućnosti prisile ograničene
Zakonski okvir ne predviđa jednostranu nacionalizaciju udjela. Ako suvlasnici odbiju ponuđenu cijenu, država bi ih mogla tužiti i zatražiti da sud odredi pravičnu naknadu ili čak pokrene postavljanje nekretnine na javnu dražbu. Oba postupka su dugotrajna i skupa, što dodatno komplicira namjeru da se objekt – ionako predviđen za rušenje – brzo stavi pod punu državnu kontrolu.
Tko snosi trošak rušenja?
Još jedno otvoreno pitanje jest hoće li manjinski partneri morati sudjelovati u troškovima rušenja zgrade, što bi moglo dodatno motivirati dio suvlasnika da se povuku iz projekta. Bez jasnog dogovora, odštetni zahtjevi i parnični postupci mogli bi zaustaviti čitav proces.
Vrijeme curi, a Vjesnikov neboder i dalje zijeva prazan, dok se iz Banskih dvora poručuje da će odluka o konačnom modelu otkupa – i eventualnim pravnim koracima – biti donesena čim pristigne procjena vrijednosti.