Europska komisija u srijedu će predstaviti prijedlog sedmogodišnjeg proračuna za razdoblje 2028.–2034., uz najavu da će ga „drastično pojednostaviti” i temeljito promijeniti način na koji Unija troši novac. No sve promjene moraju jednoglasno potvrditi države članice i Europski parlament, pa će ključnu riječ imati 27 nacionalnih vlada.
Komisija trenutno raspolaže s oko 1,2 bilijuna eura, raspoređenih kroz 16 klastera i više od 50 stavki. Otprilike trećina odlazi poljoprivrednicima putem Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), druga trećina slabije razvijenim regijama kroz Kohezijske fondove, a ostatak na istraživanje, vanjsku politiku, industriju i administraciju.
Ključne točke prijepora
-
Veličina proračuna • 13 država, među kojima Francuska, zalaže se za veći proračun. • 7 država, uključujući Njemačku, protivi se povećanju.
-
Vlastiti prihodi • 12 zemalja, među njima Francuska i Njemačka, podržava uvođenje novih izvora prihoda na razini EU-a (primjerice porez na ugljik ili zajedničko zaduživanje). • 6 država prema toj ideji ostaje skeptično.
-
Nacionalni fondovi umjesto ZPP-a i kohezije? • 19 članica odbija izravno spajanje kohezije i poljoprivrede u jedinstvene nacionalne omotnice, iako mnoge nagovješćuju spremnost na djelomična preusmjeravanja ako njihovi omiljeni programi prežive u nekom obliku.
-
Reforme u zamjenu za novac • 13 država, među kojima Njemačka i Francuska, podupire veće uvjetovanje isplate sredstava provedbom „proeuropskih” reformi. • 9 ih takav koncept odbija.
-
Smanjenje izdvajanja za ZPP i koheziju • 15 država protivi se rezovima u dvije najveće proračunske stavke.
Konačni dogovor morat će biti jednoglasan, pa će nadolazeći mjeseci pokazati prevladava li želja za ambicioznijim, ali skupljim EU-om ili za čvrstom kontrolom troškova.