Dok temperature padaju, sve veći broj kućanstava shvaća da visoki računi ne jamče i toplinu. Stručnjaci procjenjuju da je čak 80 % stambenog fonda u Hrvatskoj energetski neučinkovito, što znači da toplina skupo izlazi kroz neizolirane zidove, krovove i dotrajalu stolariju.
Najbolji primjer koliko se isplati ulagati u obnovu dolazi iz najveće osječke stambene zgrade. Predstavnik stanara Krešimir Ižaković opisuje kako su serijom zahvata dramatično smanjili potrošnju:
„Prvi projekti koji su ozbiljno smanjili potrošnju bilo je uvođenje razdjelnika sustava balansiranja i kompletna rekonstrukcija toplinske podstanice, gdje smo smanjili potrošnju za nekih 38 posto. Potrošnja toplinske energije je pala s nekih 1,1 milijuna kW na oko 680 tisuća, a trošak računa s nekih 75 na 37 tisuća eura na razini godine.”
Ključ uštede, kaže Igor Kemenović iz udruge HUPFAS, leži u cjelovitom pristupu:
„Smanjenje energije prvenstveno se dobiva pasivnom toplinskom izolacijom cijele ovojnice zgrade, fasade, krovova i podruma prema svim medijalnim prostorima gdje su stolarije dotrajale. Zgrade koje duže traju su toplinski izolirane, a i financijska vrijednost se povećava.”
Zeleni plan Europske unije dodatno pojačava pritisak: do 2050. godine grijanje na plin i lož-ulje trebalo bi postati prošlost. Upravo zato stručnjaci savjetuju da se vlasnici stambenih zgrada i kuća što prije prijave na dostupne natječaje, dok su europski fondovi još puni milijuna namijenjenih energetskoj obnovi.
U praksi, mjere poput ugradnje kvalitetne fasadne izolacije, zamjene prozora, sanacije krovišta i modernizacije toplinskih podstanica mogu prepoloviti troškove grijanja. Primjer osječke megazgrade pokazuje da se investirani novac vraća već kroz nekoliko sezona, a stanari dobivaju trajno ugodniji i ekološki prihvatljiviji dom.