Rezultati prošlogodišnjih kontrola Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije otkrili su ozbiljne propuste u higijeni ugostiteljskih objekata i maloprodaje hrane.
• Oko 10 % nadziranih prostora – od restorana do mesnica – nije zadovoljilo osnovne kriterije mikrobiološke čistoće, i to u trenutku kad bi kuhinje i prodajni pultovi trebali biti potpuno spremni za rad.
• Čak 25 % analiziranih uzoraka hrane pokazalo se mikrobiološki neispravnim.
• Najšokantnije: prilikom uzimanja otisaka prije i poslije pranja ruku, utvrđeno je da jedna trećina zaposlenika ni pod nadzorom ne opere ruke dovoljno temeljito.
„Podaci su uistinu alarmantni i ukazuju na potrebu da vlasnici ubuduće posebnu pozornost posvete edukaciji radnika i provedbi propisanih uvjeta”, upozorava Đani Banovac, član predsjedništva Ceha za ugostiteljstvo i turizam dubrovačkog Udruženja obrtnika.
Nedostatak kadra kao okidač Banovac podsjeća da Hrvatska ima jasne zakonske okvire – od HACCP sustava do obveznog tečaja tzv. higijenskog minimuma koji svaki zaposlenik mora položiti prije početka rada i obnavljati svakih pet godina. Problem vidi u kroničnom manjku radne snage zbog kojeg se zapošljavaju ljudi bez strukovne naobrazbe, često iz zemalja s nižim standardima higijene. Stoga predlaže sustavnu edukaciju svih, ali i uvođenje obveznih zdravstvenih pregleda stranih radnika pri ulasku u zemlju.
Striktnija pravila, skučen prostor U povijesnoj jezgri Dubrovnika trenutačno posluje oko 180 objekata. Banovac tvrdi da bi dio njih, zbog skučenih prostora i novijih tehničkih zahtjeva, danas teško dobio sve dozvole. Ipak, napredak se vidi: više nema prijevoza sirovog mesa na otvorenim „karićima”, a alergeni su jasno naznačeni na jelovnicima.
„Iskusni ugostitelji znaju da radnici školovani u Turističkoj i ugostiteljskoj školi u Dubrovniku dobro vladaju higijenskim pravilima. No edukacija je jednako važna i za domaću i za stranu radnu snagu”, poručuje Banovac i dodaje kako ulaganja u modernu opremu rastu, ali bez osnovne kulture higijene ni najbolji uređaji ne mogu spriječiti kontaminaciju.
Poziv na hitno djelovanje Zavod najavljuje nastavak redovitih i iznenadnih kontrola, a struka poziva vlasnike da se okrenu stalnom usavršavanju zaposlenika. U suprotnom, rizik od trovanja hranom i narušavanja ugleda destinacije mogao bi postati skuplji od svake edukacije.