Premijer Andrej Plenković u izvješću o radu Vlade preuzeo je zasluge za gospodarski rast, a odgovornost za visoku inflaciju prebacio na dva aktera: poslovni sektor i Hrvatsku narodnu banku.
• Prema Plenkoviću, poduzeća – osobito izvoznici – bilježe iznimne profite, potom podižu plaće zaposlenima, čime potiču potrošnju i, posljedično, rast cijena. • Od HNB-a je, kako je rekao, očekivao „odlučniji odgovor” na inflatorni pritisak, no taj odgovor, tvrdi premijer, izostaje.
Stručnjaci koje smo konzultirali odbacuju takvu podjelu krivnje. Podsjećaju da središnja banka raspolaže ograničenim instrumentima otkako je Hrvatska uvela euro, a temeljni uzroci skoka cijena leže, kako navode, u ekspanzivnoj fiskalnoj politici i znatnom povećanju plaća u javnom sektoru. Oni ističu da fiskalne mjere – od potpora gospodarstvu do rasterećenja građana – drže potrošnju na visokoj razini i tako dodatno hrane inflaciju.
HNB nije komentirao premijerove prozivke, no ekonomisti napominju da je središnja banka većim dijelom sinkronizirana s Europskom središnjom bankom te da zbog eurozone više ne može samostalno pomicati ključne kamatne stope kako bi hladila cijene.
Za razliku od Plenkovićevih kritika, analitičari smatraju da bi odvagnuti rez u proračunskim rashodima te stroža kontrola rasta plaća u javnom sektoru bili učinkovitiji put za smanjenje inflacijskih pritisaka nego upiranje prsta u profitabilnost poduzetnika.
