Europska komisija službeno je povukla najavljeni Akcijski plan za dizalice topline, objavivši 28. listopada da je inicijativa označena kao „neaktivna”. Plan se sada namjerava stopiti s budućim Akcijskim planom za elektrifikaciju te sa Strategijom za grijanje i hlađenje, potez koji Bruxelles opisuje kao „strateško preusmjeravanje”.
Najavljeni plan, pokrenut 2023., trebao je pojednostaviti odobravanje, osigurati obuku instalatera i otvoriti nove programe sufinanciranja kako bi dizalice topline postale masovna zamjena za sustave na fosilna goriva. Industrija je taj dokument smatrala ključnim za ulaganja od oko 7 milijardi eura i za više od 160 000 radnih mjesta u sektoru. Nakon višemjesečnog kašnjenja 61 tvrtka okupljena u europskom udruženju proizvođača upozorila je da odgoda ruši prodaju i zaustavlja investicije.
Pad potražnje dodatno je pojačao pritisak na Komisiju. U 2024. prodaja dizalica topline u EU pala je 47 % u odnosu na godinu ranije, dijelom zbog nižih cijena plina koje su uređaje učinile manje privlačnima. Njemačke organizacije civilnog društva više su puta pozivale predsjednicu Ursulu von der Leyen da plan hitno predstavi, dok su stručna udruženja u toj zemlji odluku o odustajanju nazvala „korakom unatrag”.
Dizalice topline i dalje su važan dio europske klimatske politike: prema Međunarodnoj agenciji za energiju trebale bi do 2030. grijati dvije trećine kućanstava. No rasprave o obveznom uvođenju u Njemačkoj, kao i sve sporiji rast na tržištu, pokazali su koliko su politički i ekonomski rizici visoki.
U Hrvatskoj se krajem 2023. otvorio poziv vrijedan 10 milijuna eura za zamjenu starih peći u Slavonskom Brodu, Sisku i Kutini, uz sufinanciranje do 80 %. Nacionalni poziv za ostatak zemlje najavljen je za iduću godinu, no nakon povlačenja europskog plana ostaje neizvjesno hoće li se novi natječaji raspisivati. Trenutačno su sredstva fonda preusmjerena na solarne panele i električna vozila.
Dizalice topline koriste toplinsku energiju zraka, tla ili vode za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode te nude veću energetsku učinkovitost uz niže emisije stakleničkih plinova. Unatoč Bruxellesovom zaokretu, industrija ističe da je tehnologija i dalje „ključna za prijelaz s fosilnih goriva” te očekuje jasnija pravila kako bi investicije ponovno oživjele.