Europska komisija napokon je odblokirala šestu tranšu sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost (NPOO), teška 835,6 milijuna eura, potvrdili su u Bruxellesu. Isplata je kasnila gotovo pola godine jer je Komisija u siječnju zatražila odgodu – tražila je uređenje rada državnih tvrtki nakon afere s Hrvatskim šumama i sveukupnog „nereda” u tom sektoru.
Ključni uvjet bio je donošenje Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske. Vlada ga je prihvatila 15. srpnja; stupit će na snagu 1. listopada 2025., a trebao bi postaviti standarde upravljanja i transparentnosti u državnim poduzećima – što je, uz oslobađanje europskog novca, i preduvjet za buduće članstvo Hrvatske u OECD-u.
Komisija je zaključila da je Hrvatska „u zadovoljavajućoj mjeri” ispunila 15 reformskih etapa i 11 ciljnih vrijednosti vezanih za šestu tranšu. Novac je namijenjen projektima u zdravstvu, borbi protiv korupcije, geotermalnom istraživanju i razvoju vodika, upravljanju vodama, jačanju otpornosti na prirodne katastrofe te povećanju energetske povezanosti otoka i sigurnosti opskrbe.
Samo četiri dana prije potvrde isplate Zagreb je već podnio sedmi zahtjev za plaćanje, vrijedan 1,7 milijardi eura – najveći pojedinačni iznos koji bi Hrvatska primila iz europskog proračuna od ulaska u EU 2013. godine. Ministarstvo financija navodi da je zahtjev utemeljen na ispunjenih 53 reformska i investicijska pokazatelja.
Do sada je Hrvatska iz NPOO-a primila ukupno 4,5 milijardi eura. Ako Komisija odobri sedmu, a do kraja 2025. planiranu osmu tranšu od 974 milijuna eura, ukupan iznos popeo bi se na oko 8 milijardi eura. Deveti i deseti zahtjev predviđeni su za 2026., čime bi se zaokružio paket vrijedan 10,04 milijarde eura – 5,8 milijardi bespovratnih sredstava i 4,2 milijarde zajmova.
Brzina kojom se smjenjuju zahtjevi, unatoč prethodnim zastoju u isplatama, otvara pitanja o dinamici financiranja i transparentnosti procesa. No, Vlada uvjerava da reformski kalendar ide prema planu i da će svi preostali rokovi biti ispoštovani.