Europska komisija objavila je godišnji paket za proširenje koji detaljno procjenjuje koliko su daleko zemlje kandidati stigle na putu prema članstvu u Europskoj uniji.
Crna Gora – najdalje odmakla Najpozitivnije ocjene dobila je Crna Gora, jedina koja je otvorila svih 33 pregovaračka poglavlja i dosad privremeno zatvorila sedam. Bruxelles bilježi „intenzivne faze reformi 2024.” u pravosuđu, što vidi kao ključ za osiguravanje nezavisnosti i odgovornosti sudova.
Srbija i BiH – spori i pod pritiskom Za Srbiju je zabilježena „spora dinamika reformi” i neusklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, ponajprije zbog odbijanja uvođenja sankcija Rusiji. Komisija upozorava i na sve veću polarizaciju društva, mase prosvjeda te rizike "zarobljavanja države" u borbi protiv korupcije.
U Bosni i Hercegovini su reforme zakočile zbog političkih napetosti i spornih zakona u entitetu Republika Srpska. Ipak, Komisija pozdravlja što je Sarajevo u rujnu 2025. predalo vlastitu reformsku agendu i navodi da bi pregovori mogli ozbiljno krenuti kada se usvoje zakoni o reformi pravosuđa i imenuje glavni pregovarač.
Sjeverna Makedonija i Albanija – blokade i pomaci Skopje je pohvaljeno za potpuno usklađivanje vanjske politike s Bruxellesom, ali i prozvano jer još nije provelo ustavne izmjene koje bi uključile bugarsku manjinu. Tirana bilježi napredak u pojedinim reformama, no proces nadzire Komisija.
Ostali kandidati Kosovo, koje još nema službeni status kandidata, muči se s unutarnjim podjelama. Turska, Ukrajina, Moldavija i Gruzija ostaju u paketu praćenja, a brzina njihova približavanja izravno će ovisiti o reformama u području demokracije, vladavine prava i temeljnih sloboda.
Von der Leyen: proširenje ide brže nego ikad Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen poručila je: „Pristupanje Uniji jedinstvena je ponuda. To je obećanje mira, blagostanja i solidarnosti. Uz odgovarajuće reforme i snažnu političku volju svi možete iskoristiti tu priliku.” Istaknula je da se proces proširenja „sada kreće brže nego posljednjih 15 godina”.
„Probni rok” za nove članice? Povjerenica za susjedstvo i proširenje Marta Kos najavila je mogućnost da buduće članice prođu višegodišnji period nadzora nakon ulaska. Cilj je, kaže, spriječiti da se „ponašaju kao trojanski konj Rusije”. Kako je pojasnila: „Ne želim ostati upamćena kao povjerenica koja je u EU uvela trojanske konje, koji će postati aktivni za 5, 10 ili 15 godina.”
Komisija uskoro planira dodatno preispitati politike i reforme kako bi i Unija i kandidati bili spremni za iduće proširenje, a pritom će naglasak ostati na mjerljivim rezultatima i vladavini prava.
