Ministri zaštite okoliša država članica Europske unije nakon maratonskih 18 sati pregovora rano u srijedu postigli su politički dogovor o novom klimatskom cilju: smanjenju emisija stakleničkih plinova za 90 % do 2040. u odnosu na 1990. godinu. Hrvatska će, kao i ostale članice, morati prilagoditi nacionalne planove ovom kompromisu, koji je u zadnji čas ublažen kako bi se pridobili skeptici iz srednje Europe i industrijski snažnijih zemalja.
Prema nacrtu sporazuma, do pet postotnih bodova tog cilja moći će se pokriti kupnjom stranih ugljičnih kredita, što znači da bi realno smanjenje unutar EU-a moglo iznositi 85 %. Ministri su dodatno otvorili vrata mogućnosti da se kasnije razmotri još pet postotnih bodova fleksibilnosti, ako se pokaže da je ostvarenje cilja preskupo.
Za kompromisnu formulu bilo je ključno osigurati podršku najmanje 15 zemalja. Poljska, Češka i Mađarska i dalje javno negoduju, ali njihovo protivljenje nije dovoljno da blokira odluku. Dansko predsjedništvo poručilo je da „imamo osnovu za politički dogovor”, a formalno usvajanje očekuje se tijekom dana.
Španjolska ministrica zaštite okoliša Sara Aagesen upozorila je da EU „riskira izgubiti svoje međunarodno vodstvo” ako na COP30 u Brazilu stigne bez jasnog plana. Istodobno, zamjenik poljskog ministra za klimu Krzysztof Bolesta izjavio je: „Ne želimo uništiti gospodarstvo. Ne želimo uništiti klimu. Želimo spasiti oboje istovremeno”, braneći zahtjev Varšave za blažim tempom prilagodbe.
Kao dodatnu ponudu skeptičnim članicama, predviđena je jednogodišnja odgoda početka novog sustava trgovanja emisijama za goriva – umjesto 2027. startao bi 2028. godine. Francuska i Portugal izborile su upravo petpostotnu kvotu ugljičnih kredita, dok su Poljska i Italija tražile čak 10 %. S druge strane, Nizozemska, Španjolska i Švedska zagovarale su da se cilj ne razvodni, navodeći sve češće klimatske ekstreme i utrku s Kinom u zelenim tehnologijama.
Europska komisija prvotno je predložila isti postotak smanjenja, ali s maksimalno tri posto stranih kredita. Posljednji ustupci odražavaju sve glasniji pritisak industrije, koja se bori s visokim troškovima energije, konkurencijom iz Kine i američkim carinama.
Za Hrvatsku, koja trenutačno bilježi oko 25 % manju emisiju u odnosu na 1990., novi će cilj značiti ubrzano ulaganje u obnovljive izvore i dekarbonizaciju prometa. Istodobno, mogućnost korištenja ugljičnih kredita otvara prostor za financiranje projekata u inozemstvu, ali i potiče pitanje hoće li domaća industrija ostati zakinuta za prijeko potrebna ulaganja u modernizaciju.
EU nastoji zaključkom stići spremna na klimatski samit COP30, zakazan za studeni iduće godine u Brazilu. Formalno odobrenje ministara predviđeno je danas, a zatim i potvrda na razini Europskog vijeća.