Visoki dužnosnici Europske komisije i belgijske vlade sastaju se u petak u Bruxellesu kako bi pokušali otkloniti politički zastoj oko prijedloga da se prihod od zamrznute ruske državne imovine iskoristi kao jamstvo za zajam Ukrajini u iznosu od 140 milijardi eura.
Ključni problem jest što se najveći dio tih sredstava nalazi u klirinškoj kući Euroclear, sa sjedištem upravo u Belgiji. Bruxelles strahuje da bi u slučaju sudskih tužbi Kremlja belgijska država mogla odgovarati za potencijalne odštete. Premijer Bart De Wever stoga traži dodatna jamstva prije nego pristane na shemu koju promiče Komisija.
Ekonomskom povjereniku Valdisu Dombrovskisu vrijeme curi: „Što dulje odgađamo, to će biti teže. Mogli bismo morati tražiti prijelazna rješenja.” Komisija upozorava da će bez dogovora Ukrajini već na proljeće zaprijetiti velika proračunska rupa, a tada bi teret mogao pasti izravno na blagajne država članica – scenarij za koji malo tko ima političkog ili fiskalnog prostora.
Belgija je pred Komisiju iznijela tri glavna zahtjeva:
- Ukidanje prijetnje veta – sankcije protiv Rusije sada se svakih šest mjeseci moraju jednoglasno produljivati. Bruxelles traži mehanizam koji bi onemogućio da, primjerice, Budimpešta ili Bratislava jednim „ne” odmrznu imovinu i nalože Euroclearu povrat sredstava Moskvi.
- Zajednička podjela rizika – Belgija želi da sve članice daju financijska jamstva kako bi, u slučaju gubitka sporova ili mira kojim bi Rusija zatražila svoj novac natrag, obeštećenje bilo brzo i kolektivno.
- Korištenje postojećeg proračuna EU-a – umjesto oslanjanja na nacionalne garancije, Bruxelles bi mogao posegnuti za tzv. „headroomom”, sigurnosnom proračunskom zalihom sedmogodišnjeg financijskog okvira. Ipak, nije jasno ima li ondje dovoljno sredstava do 2028.
Ako petak ne donese proboj, Komisija će, prema internom dokumentu upućenom Belgiji, ponuditi alternativu u obliku zajedničkog zaduživanja Unije. No i ta bi opcija, upozoravaju diplomati, naišla na otpor dijela članica zabrinutih zbog vlastitog duga.
Europski pregovarači nadaju se da će De Wever popustiti kada postane očito da za Ukrajinu nema drugog realnog izvora novca. Za sada, međutim, Bruxelles ostaje pod pritiskom: bez belgijskog „da” blok ne može kapitalizirati zamrznutu rusku imovinu, a Kijev ne može planirati proračun za 2026.